Saborska zastupnica Marijana Puljak (Centar) upozorila je u četvrtak kako od Dubrovnika do Zagreba ne postoji ni jedan bolnički krevet za djecu s psihičkim teškoćama, te apelirala da se hitno osiguraju adekvatni kapaciteti za njihovo zbrinjavanje u svim dijelovima Hrvatske.

Posebno je važno uspostaviti odjel za dječju i adolescentnu psihijatriju u KBC-u Split, čime bi se značajno smanjio pritisak na zagrebačke ustanove i omogućilo djeci iz Dalmacije da dobiju potrebnu skrb u svojoj regiji, rekla je zastupnica u slobodnom govoru.

Pozivajući se na dostupne podatke, navela je da se u Hrvatskoj više od 50.000 djece suočava s teškoćama mentalnog zdravlja, a da  imamo samo 37 bolničkih kreveta za njihovo liječenje, u Zagrebu.

Nesrazmjer između potreba i kapaciteta dovodi do situacije da su djeca s juga Hrvatske prisiljena putovati stotinama kilometara kako bi dobila odgovarajuću skrb, kazala je.

Navela je i kako imamo oko 60 dječjih psihijatara, a za adekvatnu skrb trebalo bi ih barem 120. Duge su liste čekanja, pa djeca na prvi pregled kod dječjeg psihijatra čekaju i do 172 dana.

Puljak svemu dodaje i podatak da je posljednjih godina broj psihičkih poremećaja kod djece porastao za čak 300 posto, a pokušaja suicida za 280 posto.

Raspudić: Gudelj je bio možda najveći do danas živući pjesnik

Loris Peršurić (IDS) podsjeća na učestalo širenje prijetećih poruka, koje su postale svakodnevnica diljem Europe, pa i Hrvatske, a cilj im je stvaranje straha i nesigurnosti.

Posljednjih dana zabilježeno je 85 dojava i prijetnji u 60 različitih ustanova, no utvrdilo se da su bile lažne, podsjetio je i naglasio kako takvi incidenti ne ugrožavaju samo fizičku sigurnost, nego i opći osjećaj sigurnosti u društvu.

Osobito brine što se takve prijetnje šire velikom brzinom, pa kod djece i roditelja dovode do osjećaja nesigurnosti, kazao je zastupnik i naglasio kako se moramo znati odgovoriti na takav izazov.

Nakon što se incidenti dogode, važno je pravilno i pravovremeno komunicirati s djecom i roditeljima, to smanjuje njihov osjećaj straha i nesigurnosti, važno im je pružiti sigurnost kroz precizne i brzo dostupne informacije, ne smijemo dopustiti da strah prevlada, poručio je Peršurić.

Nino Raspudić (NZ) podsjetio je kako je danas, u 93. godini, umro Petar Gudelj, veliki, možda i najveći do danas živući hrvatski pjesnik.

“On se u pjesmama često doticao domovine, Hrvatske, Imotske krajine, Biokova, pa je red i da se domovina, u smislu saborske govornice, kratko dotakne i velikog hrvatskog pjesnika koji od danas nije sa nama, ali njegove pjesme ostaju“, kazao je zastupnik.

Pokoj vječni Petru Gudelju, slava mu i čitajmo Gudelja, poručio je Raspudić.