Književnica Julijana Matanović otkrila je u Zagrebu na predstavljanju svoga novog romana “Stoji ti put” da je svoj život doživljavala kao priču da bi ga mogla izdržati, objavljenog u nakladi Neolit u utorak u Kulturno-informativnom centru Veleposlanstva Bosne i Hercegovine.

“Svoj sam život uvijek doživljavala kao priču, vrlo rano sam se počela spašavati pričom. Priča je dobra jer u njoj uvijek postoji zakon, a u našim običnim životima mi ne vidimo te vezne niti”, rekla je književnica u utorak u Kulturno-informativnom centru Veleposlanstva BiH.

Knjiga je objavljena u izdanju nove koprivničke nakladničke kuće Neolit, koju je predstavio književni kritičar i urednik Mario Kolar.

“Da bih mogla izdržati život, na svoj sam život gledala kao na priču, neki su to doživljavali kao dijagnozu, oni koji su bili zlonamjerni”, poručila je autorica, predstavljajući knjigu za koju je kazala da je objavljena onakva, kakva je bila u rukopisu.

“U roku sedam dana napisala sam tekst, počela sam ga pisati i završila i nisam promijenila nijedan zarez”, dodala je.

Njezin roman “Stoji ti put” bavi se pričom triju žena, ispričanom u vremenu u kojemu je bilo normalno da žena trpi. I ovaj roman Matanović autobiografski je, s fikcionalnim elementima, a autorica ga je posvetila “svim trpljivim ženama”.

Iva Mirčić, vrsna i dugogodišnja poznavateljica proze Matanović, objasnila je da je naslovna rečenica ‘stoji ti put’ “utkana u svijest i podsvijest” pogotovo onima iz Bosne, koji su na svoje puteve išli nevoljko, te se pojam puta može poistovjetiti s pojmom priče.

Roman je satkan od ženskih likova, Rite, Agate i Delfe mlađe, čiji se putevi, ili priče, “raspliću po nagovještaju Kaje, Spase i Esme”.

Delfa starija je ključna za sudbine ostalih likova, pojasnila je Mirčić, dodavši da se romanom vraćamo u doba kad su žene živjele prema odlukama drugih – kad su se udavale, ostajale bez obrazovanja, ostajale bez vlastite djece, preuzimale brojne dužnosti i odgovornosti.

“One su plaćale danak pogrešnih procjena i odluka”, kazala je, istaknuvši da ispisati takav roman znači “ispravljati nepravde”.

“Mislim da je to čin razumijevanja i suosjećanja, i istinsko i posvemašnje razumijevanje tih žena, njihovih priča i sudbina, njihovo validiranje bez prosude, propitivanja i naknadne pameti. Ona je glas obespravljenih, i uvid u bol i cijenu koju su žene morale platiti ne vlastitom krivnjom i vlastitim htijenjem, one su plaćale tuđe slabosti”, poručila je, nazvavši tekst “gustim, zasićenim i hranjivim”.

Predstavljanje je otvorila Sandra Bagarić izvedbom pjesme “Kad ja pođoh na Bembašu” koja se spominje i u knjizi, a razgovor je moderirala Lucija Butković. Ulomke iz knjige pročitala je glumica Anja Šovagović Despot. Urednik romana je Zoran Maljković.