Križevačka eparhija u četvrtak je tradicionalno proslavila svoj ‘Dan Eparhije’ i to na blagdan svojih nebeskih zaštitnika, velikih otaca Crkve – sv. Bazilija Velikog, sv. Grgura Bogoslova (Nazijanskog) i sv. Ivana Zlatoustog.
Središnje slavlje bila je svečana arhijerejska liturgija (biskupska euharistija) koju je predvodio križevački biskup Milan Stipić, zajedno s biskupima Zagrebačke metropolije, dok je propovijed održao mond. dr. Andrej Saje, biskup Novog Mesta i predsjednik Slovenske biskupske konferencije.
Predavanje ”Značaj Istočnih katoličkih Crkava” održao je prof. o. Livijo Marijan u svečanoj dvorani Biskupskog dvora u Križevcima. On je u svom predavanju govorio o crkvenim obredima te istaknuo kako su oni u katoličkoj crkvi svi uvijek jednakopravni i legitimni te svima predsjeda rimski biskup, kao apostol. -Svi uredi imaju iste dogme, sakramente iste pravne vrijednosti. Razlika među obredima pojavljuje se na razini naglaska, svaka tradicija naglašava neki poseban aspekt koji drugi ne naglašavaju, ali ne isključuju. Primjerice naglasak oko štovanja euharistije – pojasnio je profesor.
Profesor o. Livijo Marijan govorio je o razlici zapadnih i istočnih obreda. -Istočni obredi imaju svoju vlastitu tradiciju. Imaju svoje vlastite blagdane, postove, svece. Štuje se Majka Božja bez krunice ili sveci bez devetnica, trodnevnica. Čast euharistiji iskazuje se bez sakramenata i procesije, održava korizma bez križnog puta i naglaska na muku Kristovu – rekao je Marijan.
-Kršćanstvo i crkva istovremeno su se razvijali na domaćoj židovskoj, siro-aramejskoj kulturi pa onda u grčkoj, latinskoj, armenskoj, koptskoj, etiopskoj te su sve one utjecale jedna na drugu tamo gdje se dodiruju. I to su danas baze svih obreda. Veći dio istočnih obreda usko su vezani za neki narod i kulturu – kazao je prof. o. Livijo Marijan.
U propovijedi je biskup Saje istakao: ” U Godini obitelji potrebno je istaknuti ulogu Tri Svetitelja – velikih otaca Crkve – Bazilija Velikoga, Grgura Bogoslova i Ivana Zlatoustoga, u svojim obiteljima. Oni su naime vlastitim uzornim životom potaknuli svoje najbliže da se odluče za posvećeni život. Jednom riječju bili su svjedoci koji su oduševljavali svoju okolinu. Ukoliko netko gleda svoga člana obitelji kao uzornog svećenik ili biskupa onda će se i sama obitelj preobraziti i postati će još bolja. Uzornost moralnog života i dobra djela značila su više od ikoje propovijedi i lijepih riječi. Oni koji su dijelili život s ovim svetim biskupima bili su najbolji svjedoci njihove svetosti. Osim što su bili sveti arhijereji i pastiri, svojim su teološkim spisima udarili temelje svekolike kršćanske teologije o Presvetoj Trojici, utjelovljenju Gospoda Isusa Krista i spasenju, a k tome su i izuzetno pridonijeli usmjeravanju kršćanske duhovnosti, askezi, karitativnom djelovanju, propovijedanju i liturgijskom životu Crkve” rekao je biskup Saje.
Osvrćući se na pročitan odlomak iz Matejevog evanđelja u kojem Isus govori učenicima da su svjetlost svijeta i sol zemlje, biskup Saje je naglasio: ”Isusove riječi mogu se primijeniti na Crkvu u njezinu misionarskom djelovanju. One upućuju na način na koji smo mi kao kršćani prisutni u svijetu, riječi o učenicima kao “soli” i “svjetlosti” upućene su učenicima i označavaju njihovo poslanje. Isus je taj koji kaže: “Vi ste svjetlo”, a ne govore učenici sami za sebe: “Mi smo svjetlo”. Oni nisu jedini u ovoj službi propovijedanja. Isusove riječi upućuju učenika da je svjetlo i da ga širi drugima. On djeluje u ime Isusovo i bivam svjetlom dok god širi Božju ljubav. Biti svjetlo i sol u odnosu s ljudima nije jednom zauvijek stečena datost, nego događaj koji se događa svaki put kad vjernik sluša Isusovu riječ i Evanđelje i ostvaruje ih u odnosu služenja ljudima. Kad bismo svoje svjetlo, svoju istinu nametali drugima, iskrivili bismo poziv koji Gospodin povjerava svojima. Drugim riječima, ono što Crkva širi svijetom jednostavno je ono što ona jest i živi u sebi: njezino je svjetlo sjaj bratstva” istakao je biskup Saje.
Na koncu se osvrnuo na jubilejsku godinu: ”Nalazimo se u svetoj i jubilarnoj godini u kojoj je središnja tema jačanje kršćanske nade. Ova nada nije bilo kakva nada. Temelji se na osobnoj vjeri u Isusa Krista, rođenog od Djevice Marije, koji je za nas trpio, umro i uskrsnuo od mrtvih. Tako molimo u Vjerovanju. U srcu svakoga čovjeka živi nada kao želja i očekivanje dobra, unatoč neznanju što će biti sutra. U ovoj Godini milosti pozvani smo sakramentima, čitanju Božje Riječi te jačanju župnog zajedništva, obitelji i zajednice. Tako možemo biti pravo svjetlo koje obasjava svijet svjetlom Gospodnjim i prava sol koja daje okus Božje ljubavi” zaključio je biskup Saje.
Svečanosti su nazočili koprivničko-križevački župan Darko Koren, gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel, direktorica Destinacijske agencije Križevci Gordana Kapor, tajnik AMK Križevci Stjepan Peršin. Sestre bazilijanke i Sestre Kćeri Božje ljubavi, profesori i studenti Studija istočne kršćanske duhovnosti, Molitvena zajednica sv. Šarbela iz Križevaca te ovogodišnji dobitnici nagrade ”Sveta tri svetitelja” za promicanje i doprinos životu i razvoju Križevačke eparhije: prof. Renata Husinec, predsjednica Matice hrvatske – Ogranka Križevci, zatim Siniša, Silvana i Martin Pleše iz Zbora katedrale, prof. Darjana Blaće-Šojat, dugogodišnja voditeljica Ćirilo-Metodova kora i g. Stipe Bučar, član Poglavarstva grada Jastrebarsko.
