Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u srijedu se oštro obrušio na Ministarstvo prostornoga uređenja koje je Gradu odbilo dati suglasnost na prijedlog izmjena GUP-a te opovrgnuo njihove tvrdnje dodajući da su čak tri mjeseca tražili “dlaku u jajetu”.

Ali, nećemo odustati, poručio je.

Tomašević je opovrgnuo “neimenovane izvore” iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i oporbene političare, koji su, kako je rekao, plasirali u medije lažne vijesti da je time što je ministarstvo odbilo izdati suglasnost na prijedlog izmjena GUP-a, “stavljeno na stranu” 10 kapitalnih projekata Grada.

“Tako da umirimo građane – svih ovih 10 kapitalnih projekata koji su već u realizaciji ili uskoro kreću u realizaciju se rade po važećim građevinskim dozvolama po važećem GUP-u, ili se za njih ishoduju dozvole. Ove izmjene GUP-a, veze s tim nemaju”, poručio je Tomašević.

Napomenuo je i da su tek jučer, nakon tri mjeseca, dobili dopis od ministarstva na dvije i pol stranice sa četiri točke – od svega što su mijenjali u GUP-u – koje u smatraju da se trebaju doraditi, iako su prethodnoj gradskoj vlasti iz ministarstva odgovarali u tri tjedna.

Kaže da je ministarstvo provjeravalo cijelu proceduru “kako bi se našla neka proceduralna greška”. Međutim, dodao je, nije nađena apsolutno ni jedna greška, pa je onda očito trebalo naći neku sadržajnu stvar koju je trebalo popraviti.

Jedna od sadržajnih stvari je da je u GUP-u propisan nadstandard da se za važne zgrade u gradu, kao recimo Paromlinska ulica, traži arhitektonsko- urbanistički natječaj bez obzira radi li se o privatnom ili javnom investitoru kako investitori ne bi mogli napraviti neboder u obliku recimo “žutog krastavca”. Ministarstvo traži od Grada da ukine tu odredbu i da to mogu zadržati samo za investicije kojima je Grad investitor, upozorio je

Također, ministarstvo od Grada traži da se pojmovno usklade, a jedan pojam je vezan uz “priuštivo stanovanje”. Tomašević kaže da su ga morali definirati, a nije bilo nikakvog nacionalnog dokumenta, a sada im Ministarstvo kaže da se moraju uskladiti s Nacionalnim planom stambene politike koji još nije usvojen.

Tomašević kaže da Ministarstvo traži i da idu na treću javnu raspravu prijedloga izmjena GUP-a, a što se u Gradu Zagrebu nikada prije nije dogodilo, i to traži vezano za “gradske projekte”, iako to kao institut u GUP-u Zagreba postoji od 2003..

Tomašević: Ponovit ćemo javnu raspravu u veljači, želimo usvojiti izmjene GUP-a u ovom mandatu

“Mi ćemo se uskladiti i ponovit ćemo javnu raspravu samo za te četiri točke, što znači da moramo doraditi GUP oko ove četiri točke. Imat ćemo ponovljenu javnu raspravu u veljači koja može čak trajati i osam dana po Zakonu i onda ćemo inzistirati opet na suglasnosti Ministarstva i vidjet ćemo koliko će im onda trebati vremena”, istaknuo je Tomašević. Poručio je da im je cilj da se izmjene GUP-a Zagreba usvoje u ovom mandatu “jer nije nebitno kada će se početi uvoditi reda u urbani prostor grada Zagreba”.

Kaže da ih to što je Ministarstvo napravilo, njih u Gradu Zagrebu usporava i stavlja ih na kraj mandata pa su sada u velikim problemima zbog rokova.

“Mi moramo ovo doraditi, ako jedan zarez krivo se napravi, reći će da je proceduralna greška – i GUP će pasti. Tako da moramo vrlo precizno napraviti ove izmjene”, rekao je poručivši da će raditi “dan i noć”.

Komentirajući što je predsjednik zagrebačkog SDP-a Branko Kolarić rekao da se “radi o srazu nesposobnosti gradske administracije koju vodi Možemo! i maćehinskog odnosa HDZ-a prema glavnom gradu”, Tomašević je ironično rekao da “zahvaljuje” koalicijskom partneru na ovoj gesti gdje nije ni nazvao da se čuje njihova strana nego nasjeda na “laži koje se plasira iz HDZ-ovog Ministarstva da staju kapitalni projekti”.

Poručio je da je njihov u izmjenama GUP-a bio “uvođenje reda u prostor, balansirani urbani razvoj Zagreba” jer imaju brojne četvrti sa višestambenim zgradama bez ikakvog zelenila, bez društvenih sadržaja, škola, vrtića i domova zdravlja.

Tomašević je podsjetio i da su izmjene GUP-a su pokrenuli početkom 2022., te napravili dvije javne rasprave, usvojivši pritom više od 20 posto primjedbi.