SDP-ov Mihael Zmajlović ustvrdio je u petak u Saboru da je hrana postala luksuz jer je Hrvatska suočena s jednom od najviših stopa inflacija u regiji, te poručio da su građani ogorčeni neprekidnim rastom cijena osnovnih namirnica i potpunim izostankom konkretnih Vladinih mjera.
“Hrvatska se suočava s jednom od najviših stopa inflacije u regiji koja prema službenim podacima prelazi osam posto godišnje. Posebno zabrinjavaju cijene prehrambenih proizvoda koje su porasle za više od 15 posto. To je izravan udarac na standard građana”, rekao je Zmajlović uime Kluba SDP-a tijekom slobodnih govora.
Građani su, upozorio je, ogorčeni neprekidnim rastom cijena osnovnih namirnica i potpunim izostankom konkretnih Vladinih mjera.
“Ljudi upozoravaju da hrana postaje luksuz, a umirovljenici jedva preživljavaju s mizernim prihodima. Umjesto hitnih rješenja, vlast nudi ponižavajuće savjete poput pečenja kruha kod kuće”, istaknuo je.
Kao strukturni uzrok inflacije naveo je uvoznu orijentiranost Hrvatske, posebno u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Tako, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, više od 60 posto osnovnih prehrambenih proizvoda dolazi iz uvoza. Uz to, energetski sektor dodatno pogoršava inflaciju iako imamo ogroman, nedovoljno iskorišteni, potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije.
Zmajlović ocjenjuje i kako reakcija Vlade na krizu pokazuje ozbiljan nedostatak promišljanja i vizije.
“Česte promjene ministara gospodarstva, kontradiktorne izjave i improvizirani potezi samo su dodatno pogoršali situaciju”, upozorio je.
Smatra i da najnovija mjera proširenja liste proizvoda sa zamrznutim cijenama sa 30 na 50 proizvoda – ne rješava temeljni problem te da su takve mjere privremene.
Raukar Gamulin (Možemo!): Hrvatske institucije nespremne na izazove digitalne manipulacije
Urša Raukar Gamulin (Možemo!) upozorila je da smo se u završnici predsjedničkih izbora suočili s primjerima koliko lako digitalne platforme mogu postati alati za manipulacije, a što je jasno pokazala i afera s ruskim botovima.
No, istaknula je, to ipak nije značajno utjecalo na predsjedničke izbore, a što je potvrdio i zamjenik ravnatelja Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Domagoj Maričić.
Raukar Gamulin upozorila je da je ostalo nepoznato tko je radio istraživanja o prisutnosti koordinirane mreže pro-ruskih lažnih profila koji podržavaju Zorana Milanovića te tko je time htio utjecati na izbore s dezinformacijama.
Upozorila je i da taj slučaj pokazuje koliko su naše institucije nespremne za izazove digitalne manipulacije i kako izostanak transparentnosti stvara dodatnu nesigurnost i nepovjerenje građana.
Pozvala je Vladu da ubrza implementaciju Akta EU o digitalnim uslugama i poduzme sve korake kako bi zaštitila javni interes, integritet medijskog prostora te prava korisnika. Založila se i za što brže usklađivanje s europskim vrijednostima te za izmjene zakonodavstva u skladu s europskim zakonom o slobodi medija i anti SLAPP direktivom.
Na to je reagirao Mostov Nikola Grmoja koji smatra da Raukar Gamulin zagovara cenzuru na društvenim mrežama i veću kontrolu sadržaja nauštrb slobode govora: “Nemojte ići protiv slobode govora na društvenim mrežama i zagovarati cenzuru kakvu smo imali do sada”.
Raukar Gamulin odgovorila je da se zalaže za odgovornu slobodu govora te da se lažne vijesti bez provjere ne mogu puštati u javni prostor.