Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izrazila je u srijedu sućut u ime Ministarstva i svoje osobno obitelji hrvatskog književnika Veselka Koromana, koji je djelovao u rodnoj Bosni i Hercegovini, a svojim je književnim djelom obilježio cjelokupnu hrvatsku književnost.
Veselko Koroman, jedan od hrvatskih književnih velikana iz BiH, čija su djela postala sastavni dio desetaka antologija te su prevedena na brojne svjetske jezike, umro je sinoć u Mostaru u 91. godini.
„Ostavio nam je bogat književni opus – ponajprije pjesnički, ali i prozni te esejistički. U svojim djelima, poeziji okupljenoj i objavljenoj u više od deset pjesničkih zbirki, kao i u prozi – autobiografskom romanu i dvjema zbirkama – zaokupljale su ga prvenstveno filozofske ideje i egzistencijalne teme kroz koje je bez iznimke preispitivao odnos prema životu, rodnom kraju, domovini, zavičajnome. Svoju posvećenost hrvatskoj književnosti realizirao je i kroz nekoliko antologija u kojima je prikupio i izabrao najbolje i najreprezentativnije od hrvatske proze, poezije i drame u Bosni i Hercegovini”, istaknula je u izrazima sućuti Obuljen Koržinek, priopćeno je iz Ministarstva.
Taj neumorni književnik, dodala je, započeo je svoj put pedagoškim radom, a nastavio ga je, uz stvaranje vlastitog opusa, promišljanjem i vrednovanjem hrvatske književnosti kao kritičar, esejist i antologičar.
Za svoj književni rad Veselko Koroman primio je brojne nagrade, uvrštavan je u različite antologije hrvatskoga pjesništva, a djela su mu prevođena i na strane jezike.
“Svojim odlaskom Veselko Koroman ostavlja prazninu na hrvatskoj književnoj sceni, naročito onoj u Bosni i Hercegovini, ali njegov velik i bogat opus osigurava mu trajno mjesto u našoj književnosti s kojega će i dalje djelovati kao inspiracija novim generacijama književnika – prije svega pjesnika, ali i onih koji hrvatsku književnost aktivno i kritički promišljaju u proznim žanrovima“, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Veselko Koroman rođen je 1934. u Radišićima kod Ljubuškoga. Njegovo književno stvaralaštvo obuhvaća pjesme, romane, pripovijetke, eseje, putopise, književnu kritiku i antologije. Djela su mu, uključujući zbirke pjesama Crne naranče i Dok vlada prah, te roman Mihovil, ušla u desetke antologija i prevedena su na svjetske jezike. Poznat je i po pjesmi ‘Doći će vrijeme (blagog naroda)’.
Koroman je bio dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika HercegBosne i Društva književnika BiH, te PEN-centara u Hrvatskoj i BiH. Potpisnik je Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku iz 1971. godine.
Koroman je također bio autor značajnih antologija, poput Hrvatska proza u BiH od Matije Divkovića do danas i Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Šitovića do danas.