Hrvati se, uz Mađare, najviše boje klimatskih promjena, odnosno globalnog zagrijavanja. Rezultati su to najnovije studije CEPER-a Barometar straha 2024. koji otkrivaju oko čega su najviše zabrinuti stanovnici Srednje Europe.
Anketa je provedena u 12 srednjoeuropskih zemalja. U Mađarskoj su klimatske promjene tako, prema prosječnom indeksu straha od 3,55, tema oko koje su stanovnici ondje najviše zabrinuti. U tome ih prate i Hrvati s prosječnim indeksom straha od 3,18 te Srbi s 3,13.
Velika bojazan uočena je i na temu sveprisutnih ekonomskih izazova
Zemlja u kojoj je stanovništvo pak izrazito zabrinuto oko ekonomije jest Sjeverna Makedonija čiji je indeks straha izuzetno visok, a iznosi 3,86. Sličan trend uočen je i u Poljskoj (3,56) te Rumunjskoj (3,46) gdje dominiraju ekonomske poteškoće te velika bojazan na tu temu.
Na razinu anksioznosti srednjoeuropskih zemalja utječu i geopolitičke tenzije, posebno sukob između Rusije i Ukrajine. Zabrinutost zbog „rata u susjednoj zemlji“ kontinuirano raste: 2020. godine 27% ispitanika je upravo ovo navelo kao jednu od svojih najvećih briga, što je u 2021. godini poraslo na 31%, dok je 2024. skoro polovina ispitanika izrazila značajnu zabrinutost radi ove prijetnje.
Anketa pokazuje kako se žene više boje od muškaraca
Također, CEPER-ova studija Barometar straha 2024. ukazuje i kako se žene više boje od muškaraca. U kategoriji straha u susjednoj zemlji prosječan indeks straha kod žena je 3,39 dok je kod muškaraca on 2,99. Strah od klimatskih promjena posebno je izražen i među mlađom generacijom. Ispitanici od 18 do 29 godina imaju prosječan indeks straha od 3,15, što je znatno više u usporedbi sa starijom populacijom, koje su više zabrinute radi korupcije.
Studija Barometar straha 2024. predstavlja ključan alat donositeljima odluka kako bi bolje razumjeli strahove stanovnika spomenute regije te efikasnije odgovorili na zabrinutosti oko klimatskih promjena, prijetnje ratom i ekonomskih izazova.
Metodologija
Istraživanje javnog mnijenja provedeno je u 12 srednjoeuropskih zemalja: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji. Anketa je provedena telefonskim putem u svakoj zemlji u periodu od 19. kolovoza do 5. rujna 2024. godine, dok su u Srbiji obavljeni intervjui uživo. Anketa je provedena u 12 srednjoeuropskih zemalja s reprezentativnim uzorkom od 1000 ispitanika po zemlji. Ispitanici su rangirali 11 strahova na skali od jedan do pet gdje je jedan značilo „uopće se ne bojim“, a pet „jako se bojim“. Uzorak po zemlji reprezentativan je prema spolu, dobi i tipu naselja.