Hrvatska je na petom mjestu u Europi po broju ablacija kao najsuvremenije metode liječenja fibrilacije atrija, a na zahvat se u javnom zdravstvu ne čeka dulje od šest mjeseci, istaknuto je u srijedu na obilježavanju Svjetskog tjedna fibrilacije atrija.
Fibrilacija atrija najčešća je srčana aritmija i jedan je od pet glavnih uzroka hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj kod oba spola, u dobi od 35 do 64 godine. Procjenjuje se da će do 2030. godine u EU živjeti između 14 i 17 milijuna oboljelih, rečeno je na skupu u Novinarskom domu u organizaciji Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca te Hrvatskog kardiološkog društva.
Uspješno se liječi postupkom ablacije u deset bolnica u zemlji. Hrvatska je ujedno na petom mjestu u Europi prema broju ablacijom liječenih pacijenata na milijun stanovnika. Ukupan broj ablacija u posljednjih je osam godina u Hrvatskoj udvostručen, istaknuto je na skupu.
Hrstić: Hrvatskom zdravstvu vratiti sinusni ritam
“Ovo je primjer kako spoj struke, zdravstvenog osiguranja i administracije može imati dobre rezultate. Vjerujem da probleme počinjemo rješavati i da ćemo hrvatskom zdravstvu vratiti sinusni ritam”, poručila je na skupu v.d. ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Podršku ovakvim rezultatima dala je i Veronika Laušin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) naglasivši da je ovaj oblik zdravstvene zaštite dostupan svim građanima i stavlja nas u na istu razinu s razvijenim zemljama.
Predsjednik Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Šime Manola naglasio je velik napredak u zadnjih deset godina u liječenju fibrilacije atrija.
“Dostupno nam je najsofisticiranije liječenje s najmodernijom aparaturom i lista je čekanja u našem sustavu tri do najduže šest mjeseci. U susjednim zemljama, poput Slovenije, na ablaciju se čeka dvije godine. U sustavima koje često ističemo, poput švedskog, čekanje je godinu dana”, rekao je Manola.
Nove smjernice za dijagnosticiranje i liječenje, uz naglasak na edukaciju pacijenata, predstavila je Borka Pezo Nikolić, predsjednica udruge Ritam srca.
Upozorila je kako svijest o ovoj bolesti još uvijek nije dovoljno razvijena, a rana dijagnoza može značajno utjecati na ishod liječenja.
Na početku skupa prikazan je video prilog iz kojega je vidljivo da je pojam fibrilacije atrija potpuno nepoznat u općoj populaciji.
Od bolesti srca lani je u Hrvatskoj umrlo 19.937 osoba, odnosno 38,8 posto od ukupno umrlih. Kardiovaskularne su bolesti i uzrok 23 posto svih prijevremenih smrti, prije 65. godine života.