U prostorijama Županijske uprave danas je održana konferencija povodom Europskog dana o svjesnosti o antibioticima koji se svake godine obilježava 18. studenog.
Obilježavanjem ovog dana nastavlja se kampanja u sklopu projekta “Upravljanje primjenom antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Koprivničko-križevačkoj županiji”.
Zamjenik župana Ratimir Ljubić istaknuo je kako ovaj Europski dan obilježavaju već nekoliko godina.
– Istog dana počinje i Svjetski tjedan o svjesnosti antimikrobnih lijekova koji traje od 18. do 24. studenog. Ovogodišnja europska kampanja provodi se pod sloganom “Antimikrobna otpornost je nevidljiva, ja nisam”. Županija od 2019. provodi projekt “Upravljanje primjenom antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Koprivničko-križevačkoj županiji”. Vodi ga A Tim za antimikrobno upravljanje Opće bolnice Koprivnica. U projektu sudjeluju liječnici obiteljske medicine, bolnički i javno zdravstveni stručnjaci te ostali. Županija od početka organizacijski podržava ovaj projekt koji je krenuo iz bolnice u Koprivnici. To je prva bolnica u Hrvatskoj koja je provela nadzor potrošnje antibiotika na odjelima i smanjila njihovu upotrebu. Antimikrobna rezistencija postala je globalni problem – rekao je Ljubić i zahvalio svima koji doprinose ovom projektu.
Ravnatelj Opće bolnice Koprivnica Mato Devčić rekao je kako se od 2008. suradnjom bolnice i mikrobiološkog laboratorija u bolnici odvija vrlo vrijedan proces.
– Vjerujem da će se nastaviti i idućim desetljećima. To je poveznica između dvije struke koja osigurava sigurnost zdravstvenog sustava, bolji ishod liječenja za naše pacijente te odgađanje onog neminovnog, a to je potpuna rezistencija mikroorganizama na terapiju. Postoji i vrlo važan ekonomski aspekt ovog projekta. Nesustavni pristup ovom problemu bi doveo do nekontroliranih troškova u zdravstvenom sustavu te produljenja liječenja za mnoge pacijente. Ovaj projekt je omogućio smanjenje smrtnosti i pokazao iznimnu vrijednost. Kao ravnatelj bolnice već 9 godina sudjelujem u ovom projektu te sam ga uz pomoć svojih suradnika, uspio promovirati i na nacionalnoj razini. Prepoznati smo kao županija koja je uvijek korak ispred u određenim procesima, pa tako i u ovom – rekao je Devčić.
Voditeljica bolničkog Tima za antimikrobno upravljanje Vesna Mađarić naglasila je kako se antibioticima prvenstveno liječe prave bakterijske infekcije.
– Oni nisu izbor za liječenje virusnih infekcija, ali kod nas se velik udio tih infekcija neracionalno i nepotrebno liječi antibioticima. Studeni je odabran za obilježavanje Svjetskog tjedna jer počinje gripa i svaki će drugi građanin početi kašljati. To nije razlog za uzimanje antiobiotika. Transplantacija bubrega i koštane srži, veliki operativni zahvati i umjetne proteze su sigurni kada kliničar zna da na raspolaganju ima antibiotike. Moramo ih koristiti mudro i znalački. Naš Tim želi sve liječnike uvući u ovaj problem kako bi svi shvatili važnost i značaj racionalne primjene antiobiotika. Nije prošlo ni 100 godina od otkrića penicilina, a mi već sada imamo infekcije za koje nemamo na raspolaganju učinkovite antiobiotike – rekla je Mađarić.
Doktorica Darija Kuruc Poje rekla je kako se bez zajedničke snage ne može pobijediti bakterija.
– Napravili smo letke kako bi smanjili dolazak pacijenata koji su već liječeni s više linija antibiotika na svoju ruku i onda dođu s nekim bakterijama u našu bolnicu gdje se borimo za njihov život s nekim antibioticima rezerve. To su antibiotici koji se daju kao zadnja linija liječenja. Tu smo bili uspješni. Smanjili smo vrijeme hospitalizacije s 28 na 17 dana. Na to smo jako ponosni. No, ako se tako nastavi, više nećemo imati sredstva za borbu. S virusima se moramo boriti kroz cijelu godinu. U ovim letcima možete pročitati kako pomoći sebi i svojim bližnjima – rekla je Kuruc Poje.
Specijalistica mikrobiologije u Županijskom zavodu za Javno zdravstvo Lana Šepec naglasila je kako se najviše susreće s dvije situacije: kada pacijenti imaju neke simptome bakterijske infekcije i umjesto da odu liječniku oni uzimaju antibiotike od prijašnje bolesti te virusne infekcije gdje često pacijenti žele i stvaraju pritisak na liječnike da im propišu antibiotik.
– Često to bude grozno jer se jako puno ljudi nalazi u čekaonici jer se kašlje i kiše bez nošenja maski. Preporučila bih, ako imate respiratorni infekt i nalazite se u zatvorenom prostoru, da se stave maske da se ne bi širila virusna infekcija dalje. Mislim da će ovaj letak jako dobro proći. Što se tiče rezistentnih sojeva to je jako tužna priča jer pacijenti uglavnom završe na jedinicama za intenzivno liječenje gdje se moraju koristiti antibiotici rezerve. Trudimo se da se to što više smanji. Apeliramo na liječnike da antibiotike propisuju racionalno – rekla je Šepec.
Ana Posavec Andrić, specijalistica obiteljske medicine u Županijskom domu zdravlja, rekla je kako se najviše susreće s rezistentnim bakterijama je kod ljudi koji su u staračkim domovima i udomiteljstvima.
– Trebalo bi upozoriti skrbnike da se tu može puno napraviti s nekim simptomatskim mjerama bez samim antibiotika. treba pratiti pacijenta, a ne liječiti nalaz. Puno rezistentnih bakterija smo izliječili samo s dobrom skrbi i dobrom hidracijom. Druga stvar je kad to prođe u infekciju i kad imaju simptome – rekla je Posavec Andrić.
