Predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Mišo Krstičević (SDP) u četvrtak je na tematskoj sjednici o priuštivom stanovanju rekao da su u hrvatskom društvu stanovi sve manje priuštivi, a da je pravo na stanovanje – temeljno ljudsko pravo.
“Iako se sve više promatra kao kapital i roba – stan je temeljna ljudska potreba i pravo”, rekao je Krstičević. Prema međunarodnom pravu, dodao je, siguran stan znači da čovjek ne mora brinuti da ćete biti deložiran ili da ga neće moći plaćati. To znači živjeti u skladu s kulturom i imati pristup odgovarajućim uslugama – biti blizu vrtića, škole i doma zdravlja, blizu posla i prijatelja.
No, kaže, tržište za to slabo mari i “slaba nam vajda od kukanja” o povredi prava ako njihovo ostvarivanje prepustimo tržištu. Zbog toga, naglasio je, kada se govori o krizi stanovanja i javnoj politici koja joj se sprema suprotstaviti, treba biti hrabar, ali i oprezan.
Upozorio je i da za radnike i siromašne stambena kriza jest pravilo. “Za obespravljene i ugnjetavane stanovanje je uvijek u krizi”, rekao je Krstičević.
Profesor s riječkih kulturalnih studija Toni Prug istaknuo je da su danas dva glavna mehanizma stvaranja nejednakosti u svijetu – privatno vlasništvo nad stanovanjem i financijski instrumenti. Oni koji imaju investiraju, a oni koji nemaju – imaju sve manje. “Jedini odgovor na to je oblik javnog stanovanja, znači nešto poput javnog zdravstva, školstva…”, ustvrdio je.
Goran Jelas, upravitelj Zadruge za etično financiranje i suosnivač europske zadruge za stanovanje MOBA, složio se da “tržište očito ne može riješiti problem stanovanja” te dodao da zbog toga treba povećati fond javnih stanova koji su izmaknuti iz tržišnih kretanja.
“Bilo da se radi o javnim stanovima, bilo da se radi o komplementarnim modelima kao što su zadružno stanovanje koje zapravo kolektivno uključuje građane u rješavanje problema stanovanja”, rekao je i iznio osobno iskustvo života u zadružnom stanu u Nizozemskoj, gdje se plaćala renta 30 posto tržišne.
Priuštivo stanovanje danas je problem koji zahvaća i srednji sloj
Upozorio je i da priuštivo stanovanje danas nije više problem samo ljudi ljudi koji rade za minimalnu plaću, nego je riječ o problemu koji sve više zahvaća i srednji sloj.
Kako je priopćeno iz SDP-a, na okruglom stolu bio je i tajnik iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir koji je prezentirao kako će Vlada RH ostvariti ciljeve priuštivog stanovanja te pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i drugi.
Arhitektica Iva Marčetić sa Sveučilišta Kassel istaknula je da je “ugodno iznenađena” nacionalnim planom u kojem je pronašla mnogo novih informacija i analiza koje su se dugo čekale.
“Država mora težiti tome da što više stanova i stambenih odnosa makne s tržišta. Treba raditi na Zakonu o najmu stanova – treba definirati najamne odnose, prvenstveno da su zaštićeni najmoprimci, ali i da je imovina najmodavaca isto zaštićena. To je ključni zakon bez kojeg ne možemo pristupiti ni razradi modela neprofitnog stanovanja, niti možemo zaista govoriti o tome da država sustavno proizvodi stanove za najam”, rekla je.
Kaže i da nije dovoljno samo razmišljati koliko će se stanova staviti u najam, nego tko upravlja tim stanovima i kako će se upravljati. “JLS su najveći upravljači stambenog fonda u RH, iako nisu dovoljno kapacitirani. Voljela bih vidjeti raspravu o tome”, dodala je.
Urbanistica Tea Truta rekla je da je bitno na tu temu osvrnuti se i u sustavu prostornog planiranja. Bitno je da naša naselja, koja su, kako strukovno kažemo, nekonsolidirana, imaju nekakav minimum društvenog standarda – vrtiće, škole i slično. Kvalitetno stanovanje ima sve te resurse na raspolaganju”, naglasila je.