Vlada je u četvrtak sa sjednice u saborsko drugo čitanje uputila Zakon o privremenom uzdržavanju kojim se osniva alimentacijski fond, povećava iznos potpore i produžuje njeno vremensko trajanje, a donijela je i odluku o dodjeli sredstava lokalnim jedinicama za fiskalnu održivost vrtića.

“Želimo omogućiti i poslati jasnu poruku svoj onoj djeci koje roditelji ne uzdržavaju da ćemo ovim izmjenama Zakona omogućiti i nova, povoljnija prava koja se tiču iznosa privremenog uzdržavanja. Dosadašnje pravo od svega 50 posto zakonskog minimuma podižemo na 100-postotni iznos”, istaknuo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Marin Piletić.

Produžuje se i vremensko trajanje potpore, pa će tako pravo na privremeno uzdržavanje imati djeca do navršene 18. godine života ili do 26-te ako se redovito školuju, a novost je i da će djeca koja zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nisu sposobna raditi imati pravo na potporu sve dok ta nesposobnost traje, dodao je.

“Pojednostavljuju se postupak i isplata priznatog iznosa privremenog uzdržavanja, omogućava se neplatišama vraćanje duga putem javnog rada i otpisuje se dug u slučaju smrti obveznika uzdržavanja ako je jedini nasljednik ujedno bio i korisnik prava na uzdržavanje”, kazao je ministar.

Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je to “vrlo važan iskorak” koji Vlada radi. Podsjetio je da se osniva i alimentacijski fond u svrhu pomoći djeci čiji roditelji obveznici uzdržavanja ne plaćaju alimentaciju.

“Prema Zakonu, pravo može ostvariti maloljetno dijete ako obveznik uzdržavanja od dana pokretanja ovršnog postupka ne ispunjava u cijelosti ili djelomično svoju obvezu uzdržavanja dulje od tri mjeseca”, poručio je.

Dodao je i kako se omogućava podnošenje zahtijeva za isplatu potpore privremenog uzdržavanja i ako nije podnesen ovršni prijedlog.

“Visina potpore je trenutno u prosjeku 113 eura, pravo se može ostvariti najdulje tri godine, a sada se povećava iznos na 224 eura. Poruka ovog Zakona je da država staje u potporu djeci u situaciji kad oni čija je to obveza tu obvezu ne ispunjavanju”, ustvrdio je premijer.

Za fiskalnu održivost dječjih vrtića 84 milijuna i 462.751 eura

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih donijelo je na Vladi odluku o dodjeli 84 milijuna i 462.751 eura za fiskalnu održivost dječjih vrtića za pedagošku godinu 2024./2025. za jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb bez obzira na to tko je osnivač, a sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju i Uredbi o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa za fiskalnu održivost dječjih vrtića.

Lokalne samouprave i Grad Zagreb tako će mjesečno dobivati nešto malo više od sedam milijuna eura mjesečno.

“Budući da podaci o broju djece u pedagoškoj godini 2024./2025. još nisu dostupni, izračun je izvršen prema broju djece u zadnjem mjesecu prethodne pedagoške godine 2023./2024. te će se sredstva doznačavati akontativno dok se ne ažuriraju podaci u zajedničkom elektroničkom upisniku za novu pedagošku godinu. Obračun sredstava ažurirat će se na mjesečnoj razini prema ažuriranom broju djece u zajedničkom elektroničkom upisniku u mjesecu za koji se sredstva doznačavaju”, kazao je resorni ministar Radovan Fuchs.

U odnosu na Odluku o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića za prethodnu pedagošku godinu, dodao je, prosječna cijena smještaja po djetetu na razini RH uvećana je s 3.535 eura na 3.999 eura godišnje, odnosno s 295 na 333 eura mjesečno po djetetu.

Izmijenjen je i postotni udio koji pripada pojedinoj jedinici prema novoj Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti.

“Ovo je itekako važna i demografska mjera naše cjelovite politike”, dodao je premijer.

Kreću pregovori sa sindikatima u javnim i državnim službama

Donesene su i odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanja dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru i Kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim i državnim službama budući da su u rujnu reprezentativni sindikati javnih službi i Sindikat policije Hrvatske kao reprezentativni sindikat državne službe dostavili zahtjev za početak pregovora o visini osnovice za izračun plaće te ostalih materijalnih prava.

Kao predstavnici Vade sa sindikatima javnih službi će pregovarati ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kao predsjednik pregovaračkog odbora, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, ministar zdravstva Vili Beroš, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

U odbor za vođenje pregovora za zaposlenike u državnoj službi imenovani su Marin Piletić kao predsjednik, a osim Marka Primorca i Damira Habijana, tu će još biti i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.