Uoči svetkovine Svih svetih u u galeriji Udruge Zelene i plave Sesvete u Sesvetama u ponedjeljak 28. listopada 2024. otvorena je izložba „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ akademske slikarice s. Zdravke Spomenke Milić.
Uvodno je, pozdravljajući okupljene, Radoslav Dumančić, tajnik Udruge Zelene i plave Sesvete, izrazio zadovoljstvo što se izložba hrvatskih duhovnih velikana, koju svake godine oblikuje neki drugi slikar, četvrtu godinu zaredom uoči Svih svetih otvara u Sesvetama. Istaknuo je da će izložba biti otvorena mjesec dana i pozvao publiku da se u tom vremenu u tišini nadahnjuje nad likovima hrvatske svetosti.
Organizator izložbe mons. Antun Sente, rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa, u svom je obraćanju izrazio zadovoljstvo što si u Sesvetama, uoči svetkovine Svih svetih, publika može posvijestiti kako smo narod koji slaveći sve svete ne zaboravlja da među svima svetima postoji mnoštvo pripadnika hrvatskoga naroda. „Oni su nam ohrabrenje, poticaj, ali i zagovornici u svakodnevnom životu i našem hodu prema svetosti. Upravo to i želimo ovom izložbom, potaknuti i osvijestiti da poput prezentiranih hrvatskih velikana svi mi budemo Božji ugodnici, te uz njihov zagovor i zaštitu bez straha i ustrajnom revnošću činimo dobra i Bogu ugodna djela“, naglasio je mons. Sente.
Likovni kritičar Stanko Špoljarić okupljenima je predstavio izložbu s likovnoga aspketa. Objasnio je da autorica slika u jednostavnim linijama, u plavim bojama, da njena djela ne odišu mnogim motivima ili zahtjevnim kompozicijama. Govorio je o dominaciji jednostavnosti kao bogatstvu izložbe u svakom aspektu.
Izložbu je otvorila s. Stjepanka Pavić, vrhovna savjetnica Družbe sestara milosrdnica u Zagrebu, posebno govoreći o dvjema svetim sestrama milosrdnicama, o s. Bogoljubi Jazvo, rodom iz Livna, koja je po uputama i zaštitom zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca tijekom Drugoga svjetskog rata kao upraviteljica Bolnice sestara milosrdnica na Vinogradskoj cesti spasila više od 300 Židova, te o s. Slavi Vedrini, rodom iz Marije Bistrice, koja je pored svoja tri redovnička zavjeta: siromaštva, poslušnosti i čistoće, iz ljubavi prema Isusu i rodnom kraju dodala i četvrti, da se nikada neće vratiti u domovinu Hrvatsku koju je silno voljela. S. Slava 1934. godine otišla je u Argentinu i cijeli je život djelovala u Južnoj Americi. Umrla je 9. srpnja 2002. u Asuncionu. Brinula se za siromašne, bolesne i napuštene ljude.
Često su je nazivali i „Paragvajska Majka Tereza“. O njezinu je životu snimljen dokumentarni film „Četvrti zavjet“. „Bogu sam zahvalna što sam kao redovnica imala priliku živjeti zajedno sa s. Slavom pa mogu posvjedočiti o njenom svetom životu“, istaknula je s. Stjepanka Pavić, otvarajući izložbu.
Govornike je moderirala dr. sc. Tanja Baran, predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“, pojašnjavajući kako je izložbeni projekt prije 16 godina niknuo u Križevcima, rodnom gradu trećega hrvatskog sveca Marka Križevčanina, i kako se otamo, nakon svakogodišnjih Dana hrvatskih svetaca i blaženika, za koje se redovito oblikuje nova izložba, projekt širi po Hrvatskoj.
U glazbenom su programu nastupile flautistice Sara Beljan i Brigita Kenfelja, učenice Glazbene škole Zlatka Grgoševića iz Sesveta, uz korepeticiju mentorice Jelene Valković.
Među brojnim posjetiteljima bio je Hrvoje Ljubić, akademski grafičar i kipar, autor sarkofaga bl. Alojzija Stepinca u zagrebačkoj katedrali, te drugi umjetnici i kulturni djelatnici.