Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić najavio je u četvrtak da će Vladi i Hrvatskom saboru predložiti donošenje strateškog Zakona o demografskoj obnovi, koji bi mogao biti usvojen u roku godine dana.
Za donošenje tog ključnog dokumenta bit će važna suradnja sa akademskom zajednicom, gospodarstvenicima, lokalnom i regionalnom samoupravom i svima kojima je interes dobro naroda i budućnost ove zemlje, poručio je Šipić sudjelujući na Znanstvenom saboru Slavonije i Baranje, održanom u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU.
Dobrim je također ocijenio što se „lampioni pale i u EU jer se milijuni djece manje rađaju u cijeloj Europi”.
“Dok niz drugih naroda nadire prema svim ljepotama EU-a, pa tako i Lijepoj našoj, mi ćemo reći – svi su nam dobro došli, nikoga nećemo odbiti ali neka se poštuju pravila RH, njeni zakoni, neka se uči hrvatski jezik i prihvate sve vrijednosti koje je ovaj narod stvarao u krvi”, rekao je Šipić.
Ministar je aktualne demografske trendove u pet slavonskih županija i cijeloj Hrvatskoj ocijenio zabrinjavajućim, posebno kada je riječ o ruralnim krajevima.
Pet slavonskih županija izgubilo je između 2011. i 2022. godine 140.140 stanovnika od 413.056, koliko je izgubila cijela Hrvatska. U tom razdoblju umrle su 109.363 osobe, a rođeno je svega 68.786, što je 40.577 više umrlih nego rođenih.
Negativni se trendovi nastavljaju i u ovoj godini u kojoj je najveći relativni pad broja stanovnika zabilježen u Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, kazao je Šipić napomenuvši da demografija nije pitanje ideologije i stranačkih pripadnosti već nacionalnog konsenzusa u kojem je doprinos svakog pojedinca važan.
Izvanredni profesor s katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marin Strmota ustvrdio je kako je demografsko pitanje prije svega ekonomsko pitanje jer tek kada se maksimalno uključi ekonomija, kao i tijela državne uprave i lokalne zajednice, mogu se očekivati bolji trendovi.
Demografska pitanja nisu univerzalna, nema svaka država iste probleme. Prosječni stanovnik Slavonije nema isti problem kao prosječni Nijemac. Moramo imati specifične populacijske politike i migracijsku politiku, zato treba raditi istraživanja na regionalnim i nižim razinama kako bi mogli donositi kvalitetne mjere, kaže Strmota.