Zastupnici su u utorak podržali konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade RH i Kabineta ministara Ukrajine o suradnji u području protuminskog djelovanja, dok je oporba upozorila da i u Hrvatskoj mnogi još žive u blizini minski sumnjivih područja.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je da je s ukrajinskom Vladom 11. i 12. listopada 2023. u Zagrebu organizirana Međunarodna donatorska konferencija o humanitarnom razminiranju na kojoj su 34 države izrazile jasnu političku podršku razminiranju Ukrajine te skupile pola milijarde eura pomoći, uključujući i pet milijuna eura koje je u tu svrhu namijenila Hrvatska.

Upozorio je da zbog ruske agresije nije moguće precizno utvrditi površinu minski zagađenog područja, a okvirne procjene govore da se radi o najmanje 170.000 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija, što je površina tri Hrvatske. Pri tome se to u značajnoj mjeri odnosi na urbana područja u kojima je najveća koncentracija stanovništva i infrastrukture. Uz to, minski kontaminirana područja poljoprivrednog zemljišta ne predstavljaju samo izazov za ukrajinsku ekonomiju, nego i za sigurnost globalne opskrbe hranom.

Božinović je kazao i da je stoga naša Vlada početkom prošle godine inicirala sklapanje Sporazuma o suradnji na području protuminskog djelovanja s Ukrajinom, kojeg je potpisao na marginama Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju Zagrebu.

Tim sporazumom Hrvatska će, nakon oslobođenja Ukrajine, humanitarno i tehnički pomoći toj zemlji, rekao je istaknuvši iskustvo Hrvatske u razminiranju nakon Domovinskog rata. Naglasio je i da je suradnja tim sporazumom primarno fokusirana na stručne obuke u području tehničkog izviđanja i čišćenja minskih polja, edukaciju stanovništva o rizicima od eksplozivnih sredstava i slično.

Božinović: Do 1. ožujka 2026. Hrvatska će biti razminirana

Tijekom rasprave oporba je pozdravila taj Sporazum, ali i upozorila da u Hrvatskoj još tisuće ljudi žive u blizini minski sumnjivih područja.

Ističući da Hrvatska ima priliku postati predvodnik u području razminiranja i u globalnom kontekstu, Mostov Zvonimir Troskot upozorio je da su velikosrpska agresija i Domovinski rat iza sebe ostavili opasna minska polja koja i dalje ugrožavaju živote, poljoprivredna zemljišta i infrastrukturu i turizam. “Prema procjenama, još tisuće ljudi žive u blizini minski sumnjivih područja”, rekao je.

I SDP-ov Ranko Ostojić pozdravio je potvrđivanje tog Sporazuma istaknuvši da hrvatska iskustva u razminiranju mogu samo pomoći Ukrajini. Napomenuo je da je u nekadašnjim planovima o razminiranju 2019. bila krajnji rok za dovršetak tog posla a sada je to produženo na ožujak 2026. No, poručio je da stručnjaci smatraju kako je 2034. “realna godina” u kojoj bi mogli očistiti minski sumnjiva područja.

Od 1998. do 2022. na razminiranje je potrošeno milijardu eura, 607 osoba je stradalo, a 204 ih je umrlo, od čega 38 pirotehničara.

Božinović pak kaže da je 1. ožujka 2026. krajnji rok do kada će Hrvatska biti razminirana te navodi da je danas minski zagađeno 45,5 četvornih kilometara u četiri županije – Splitsko-dalmatinskoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Ličko senjskoj. “To ćemo u slijedećih godinu i još koji mjesec dovršiti i Hrvatska će biti proglašena zemljom bez mina”, zaključio je.