Okrugli stol povodom obilježavanja Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa na temu „Bolesti biljaka i životinja“ održao se danas u dvorani Županijske komore u Koprivnici.
Organizatori su Stožer civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije i Služba civilne zaštite Koprivnica.
O afričkoj svinjskoj kugi i utjecaju bolesti životinja na ljude govorio je profesor na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Dean Konjević. – Ono o čemu moramo govoriti jest općenito kretanje afričke svinjske kuge, kako to izgleda u Europi i kako kod nas, kolike su gospodarske štete u svjetskim okvirima i kod nas. Bitno je i kako se slučajevi kreću, odnosno pokazuje li bolest u Europi tendenciju usporavanja ili će se i dalje intenzivno kretati, odnosno uništavati praktički 95 posto populacije – kazao je Konjević.
Konjević je rekao da je eutanaziranje svinja uslijed epidemije afričke svinjske kuge ostavilo traga na veterinarima koji obolijevaju od PTSP-a.
Konjević je najveći dio svog izlaganja posvetio afričkoj svinjskoj kugi za koju je rekao da nije opasna za ljude, ali ima veliki utjecaj na ekonomiju zemlje u kojoj se pojavi. Ipak, ljudi su ti koji u najvećoj mjeri prenose uzročnika bolesti.
Stoga, kazao je, nije čudo da se ona pojavljuje na imanjima i farmama koje se nalaze uz prometnice. Osim toga, bolest se širi i tako da se životinje hrane zaraženim otpadcima. Primjer takvog slučaja naveo je Gruziju u kojoj se zaraza proširila s broda. Ostaci hrane s plovila koja je bila zaražena podijeljeni su farmerima koji su potom nahranili svinje što je za posljedicu imalo širenje bolesti.
Hrvatska je bila pohvaljena za mjere koje je poduzela u suzbijanju ove bolesti, iako je politika bila takva da se u nekom segmentu pogodovalo vlasnicima životinja. Prva zemlja koja je u potpunosti suzbila svinjsku kugu bila je Češka. Ona je u potpunosti ogradila područje na kojem se pojavila zaraza. Potom su unutar tog kruga eutanazirali sve svinje.
„Sada je i Švedska postigla taj cilj koristeći jednake metode kakve su primijenjene u Češkoj“, kazao je Konjević. Dometnuo je da veterinarima, stručnjacima kojima je posao liječenje životinja, ne pada lako posao eutanazije. Stoga veliki broj njih nakon takvog posla obolijeva od PTSP-a.
„Struka čiji članovi izvrše najviše suicida su upravo veterinari“, istaknuo je Konjević koji se zalagao za još drastičnije mjere tijekom epidemije. Kazao je da manje boli jedan odlučan rez skalpelom, nego deset manjih.
Siniša Jelovčan iz Singente govorio je o utjecaju klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju. Objasnio je da je toplije vrijeme, odnosno blage zime, pogodno tlo za rast broja insekata, ali i širenje bolesti.
Još do prije koju godinu bolesti na pšenici u proljeće nismo imali, a sada se u to godišnje doba suočavamo s žutom hrđom što je direktna posljedica klimatskih promjena.
Broj insekata, odnosno broj njihovih generacija u godini dana također raste i pričinjava veliku štetu na poljoprivrednim imanjima.
„Za sada ne postoji opasnost od dolaska kukaca iz drugih zemalja, to jest kontinenata, iako se i to ne isključuje s obzirom na dobru prometnu povezanost“, istaknuo je Jelovčan. On kao glavni problem uočava upravo naglo razmnožavanje domicilnih insekata.
Jedan od predavača bila je i profesorica Veleučilišta u Križevcima Marijana Ivanek Martinčić. – Ja ću govoriti više o utjecaju na biljnu proizvodnju, odnosno proizvodnju hrane koja ako je ugrožena ide prema katastrofi. Dakle, moja tema je koliki je utjecaj europske regulative na smanjenju mogućnost zaštite nekih poljoprivrednih kultura zbog micanja s tržišta nekih od sredstava za zaštitu bilja, dok se istovremeno ne pojavljuju nova koja bi bila jednako učinkovita – rekla je profesorica.
Zamjenik župana Ratimir Ljubić kazao je kako Stožer civilne zaštite KKŽ gleda da ovakvim predavanjima pokuša preduhitriti neke od ugroza na području županije. – Mi vodimo brigu o kompletnom sustavu civilne zaštite. Vatrogasne postrojbe su naša okosnica zaštita, isto kao i GSS te sve medicinske ustanove, ali i svi drugi koji su uključeni u sustav civilne zaštite. Imamo jako dobru komunikaciju, vodimo brigu o tome da budemo dobro informirani i koordinirani. Do sada se pokazalo da sustav dobro djeluje, počevši od potresa, korona krize, migrantske krize te poplave. Uvijek smo bili spremni i djelovali te spasili živote ljudi i imovinu – poručio je Ljubić.