Jezera Savica, koja se nalaze na jugoistoku Zagreba u blizini istoimene četvrti, dom su mnogim zaštićenim vrstama sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i kukaca, a u subotu ih već tradicionalno čiste ronioci, ribolovci, izviđači i rekreativci ukazujući na problem zagađenja.

Riječ je o ekološkoj akciji “Sanacija ornitološkog staništa S.O.S. Savica”, koja se provodi već 15 godina tijekom kojih je iz kompleksa 12 prekrasnih jezera tik uz gradski asfalt izvađeno oko 30 tona otpada, rekla je Hini voditeljica tog projekta Bruna Ivić Bajamić.

U zaštićenom krajobrazu i ornitološkom staništu Savica obitavaju 24 zaštićene vrste sisavaca, 76 zaštićenih vrsta ptica, šest strogo zaštićenih i tri zaštićene vrste gmazova, osam strogo zaštićenih i osam zaštićenih vrsta vodozemaca te dvije vrste zaštićenih kukaca.

Iako se radi o zaštićenom krajobrazu i ornitološkom staništu, jezera su ranije bila poznata po odlaganju otpada svih vrsta. Unatrag dvije godine količina glomaznog otpada se znatno smanjila, ali ostaje još uvijek problem plastike i limenki.

Olupine u prekrasnoj prirodi

Tih 12 jezera Savica nalaze se svega pet kilometara zračne linije od Trga bana Jelačića. Voda iz jezera prirodnom filtracijom puni bunare u Petruševcu koji pitkom vodom opskrbljuju velik dio Zagreba.

Stoga ih već 15 godina zagrebački ronioci, ribolovci, izviđači i rekreativci svake godine redovito čiste od otpada koji nesavjesni građani i dalje u ta jezera i njegovu okolicu nelegalno odlažu.

“Naš je cilj, osim čišćenja jezera, ukazati na problem zagađenja i važnost očuvanja čistoće mora i rijeka, a posebno jezera koja su naročito ugrožena kao zatvoreni eko sustavi”, poručuje Ivić Bajamić.

Ističe kako žele pobuditi savjest Zagrepčana da ne bacaju otpad u jezera Savica i u okoliš oko jezera.

Kaže da im je u prvim godinama provođenja akcije fokus bio na vađenju automobilskih olupina, dotrajalih štednjaka, perilica kojih je bilo zaista jako puno u jezerima.

Dugorepa sjenica i čapljica voljak

“U godinama koje su slijedile primijetili smo povećanu količinu građevinskog otpada te odbačenih sanitarija, a unazad dvije godine s velikim zadovoljstvom primjećujemo da se količina glomaznog otpada znatno smanjila, a ostaje još uvijek problem plastike i limenki”, kaže Ivić Bajamić.

Iako će zvučati neskromno, dodaje, mislim da zaista možemo preuzeti zaslugu za ovaj napredak jer je naša eko-akcija tradicionalna i redovita, uvijek se održava u prvoj polovici listopada, pa količina otpada ne može nekontrolirano rasti.

Ističe i kako su ih jezera Savica zaista iznenadila i oduševila i bila su im pravo otkriće pa bi voljeli da i svi sugrađani uživaju u prekrasnoj prirodi “u svom dvorištu”.

“Ovdje ima vrlo zanimljivih vrsta ptica i naišli smo na podatak da se na jezerima može naći dugorepa sjenica, sivi popić, sjeverna zeba, crnoglava muharica…, ali najposebnija ptica na Savici definitivno je čapljica voljak, 30 do 40 centimetara visoka čaplja”, naglasila je.

Labuđe jezero

Ta prava prirodna oaza i nepatvorena divljina usred grada smještena je između Mosta mladosti i Domovinskog mosta sa sjeverne strane Save, nedaleko od nasipa.

Svako od 12 jezera ima svoje ime, pa tako i Zagreb ima svoje Labuđe jezero, zatim Cigansko, pa jezero Havaji.

Ostala imena koja su kroz vrijeme nadjenuta jezerima su Ušće, Veliko jezero, Mazutara, Mala graba, Žuta graba, Lopočara, Vrbova, Plavac i Potkova.

Na samim jezerima i u njihovoj blizini nema kafića, štandova, hladnjaka za sladolede, glasne glazbe i ostalih “tekovina civilizacije” tako da posjetitelji mogu uživati u miru i tišini prirodne ljepote.