Dan biljnoga mesa obilježava se svake godine 10. listopada s ciljem motivacije i inspiracije pojedinaca da biraju biljnu hranu i kada je riječ o mesnim jelima. Dan biljnoga mesa prilika je i da se naglasi činjenica da je biljno meso, koje je dostupno svima, bolje za ljudsko zdravlje, životinje i planet.
Kako navode Prijatelji životinja, biljno meso nudi bogatstvo okusa i nutritivnih vrijednosti, a istovremeno zahtijeva znatno manje resursa te stvara mnogo manje negativnih vanjskih učinaka, kao što su emisije stakleničkih plinova i zagađenje okoliša. Ujedno, za nastanak biljnoga mesa nije potrebno ubijati životinje te je bolji izbor i za ljudsko zdravlje.
Povodom Dana biljnoga mesa potiču sve da prolistaju njihov besplatni vodič „(R)evolucija mesa”. Vodič je izvrstan izvor informacija za sve one koji se žele upoznati s raznim vrstama biljnoga mesa te saznati više o dostupnim biljnim proteinima te jednako spasonosnom kultiviranom mesu koje se uskoro očekuje na tržištu. Donosi uputstva za kupnju, kuharske savjete i odlične recepte prigodne za obilježavanje Dana biljnoga mesa.
U proteklih 50 godina konzumacija mesa u svijetu se učetverostručila, a posljedice toga su drastične. Uzgoj životinja iziskuje goleme količine zemlje za uzgoj stočne hrane. 80 % šuma na svijetu nemilosrdno se krči uništavajući sav život u njima. To je uzrok i ogromnom trošenju prirodnih resursa i potrošnje pitke vode jer se čak 70 % uloženog baca. Uzgoj životinja utječe i na klimatske promjene, i to više od svog svjetskog prometa. Radi se o više od 90 milijardi uzgojenih životinja samo na farmama. S tom nevjerojatno velikom brojkom svima može biti jasno – razaranja zbog uzgoja životinja za hranu su kataklizmička.
Kultivirano i biljno meso uzrokuje 96 % manje emisija stakleničkih plinova i zahtijeva 96 % manje resursa za proizvodnju iste količine mesa. Ulaganje u daljnji razvoj biljnog i kultiviranog mesa temeljenog na inovativnoj tehnologiji može istodobno okončati klaonice i spasiti nas od ekološke krize. Veliku ulogu u toj revoluciji može odigrati i svatko od nas birajući biljnu hranu i biljno meso”, naveli su Prijatelji životinja.
Razna istraživanja pokazala su da je, kada se koristi umjesto prerađenog životinjskog mesa, biljno meso svakako zdravija opcija. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), objavila je još 2015. godine da su prerađevine crvenoga mesa, kao što su hrenovke, salame i šunka, a i crveno meso, kancerogeni i da mogu uzrokovati rak, osobito rak debeloga crijeva. Biljno meso zbog svojega je sastava u mnogočemu zdravije od životinjskog mesa – sadrži kvalitetne bjelančevine, puno je minerala i vitamina, a ne sadrži zasićene masne kiseline, kolesterol i nitrate.
Kuhanje s biljnim mesom može biti nepresušan izvor nadahnuća te donijeti kreativniju i raznolikiju prehranu. Namijenjeno je svima, a Dan biljnoga mesa izvrsna je prilika za upoznavanje ponude, pronalazak najboljih opcija, ali i za isprobavanje recepata za ukusna jela poput biljnih kobasica i ćevapčića, sarme sa sejtanom, čobanca sa sojinim komadićima, pastirske pire, mesne štruce od slanutka i ostalih recepata iz vodiča „(R)evolucija mesa”, koji se nalaze na www.prijatelji-zivotinja.hr.
