Hrvatski sabor u četvrtak će raspraviti predloženi rebalans državnog proračuna za ovu godinu kojim će se njegovi prihodi, u odnosu na izvorni proračun, povećati za 1,8 milijardi eura, a rashodi za 976 milijuna eura tj. na 30,3 milijarde, odnosno na 33,6 milijardi eura.

Povećanje planiranih prihoda treba promatrati i u kontekstu dobre turističke sezone, kao i snažnog gospodarskog rasta, objasnio je ministar financija Marko Primorac.

Pri tome je apostrofirao i revidirane projekcije Vlade i Ministarstva financija, po kojima se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,6 posto, inflacije od tri posto, rast zaposlenosti od tri posto, kao i nastavak rasta plaća, koji bi u ovoj godini trebao iznositi 14,7 posto.

Kad je riječ o značajnijim komponentama prihoda, očekuje se povećanje prihoda od poreza, koji bi trebali iznositi 17,25 milijardi eura, što je oko milijardu eura više u odnosu na izvorni plan. Prihodi od doprinosa projicirani su u visini pet milijardi eura, oni od imovine 600 milijuna eura, a ostali prihodi 7,5 milijardi eura.

Najveća stavka u kontekstu rashoda, odnosi se na nadoknadu za troškove energije na temelju mjera Vlade ( 604 milijuna eura), a slijede rashodi za zaposlene (574 milijuna), dok će se za sanaciju šteta od potresa izdvojiti dodatnih 178 milijuna eura, a za socijalne pomoći i naknade 154 milijuna eura. Tu su i demografske mjere s 38 milijuna eura, što uključuje sredstva za dodatni rodiljni dopust te za fiskalnu održivost dječjih vrtića.

Ukupne uštede i preraspodjele po ministarstvima iznosile su 1,06 milijardi eura, po uštedama prednjače ministarstva rada (s 288 milijuna eura), financija (257 milijuna) prostornog uređenja (82 milijuna), gospodarstva sa 70 milijuna eura itd.

S obzirom na planirano povećanje rashoda i prihoda, ukupan deficit na razini državnoga proračuna se smanjuje za 840 milijuna eura, čime, mjeren nacionalnom metodologijom, iznosi 3,9 posto BDP-a.

Izražen pak prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto BDP-a, čime Hrvatska ulazi unutar kriterija iz Maastrichta.

Osim deficita, a s obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine će biti na 58,9 posto, čime će Hrvatska po prvi put zadovoljiti mastriške kriterije i duga i deficita.

Uz rebalans, Sabor će raspraviti i izmjene Zakona o izvršavanju državnog proračuna te polugodišnji izvještaj o izvršenju državnoga proračuna za 2024. godinu.