U povodu 7. listopada, Svjetskog dana dostojanstvenog rada, u ponedjeljak je na panelu istaknuto da bi što više zaposlenika trebalo biti obuhvaćeno kolektivnim ugovorima koji reguliraju radnička prava te da je cilj povećati pokrivenost s trenutnih 46,5 posto na 80 posto.

“Dostojanstven rad za sve radnike u Hrvatskoj važan je za sprječavanje ‘utrke prema dnu’, vezano uz radnička prava, kako ne bismo ostali bez naših radnika, građana i budućnosti”, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Darije Hanzalek na panel raspravi pod sloganom „Stop utrci prema dnu – Javni novci samo uz kolektivni ugovor!“

Hanzalek je naglasio da bogate multinacionalne kompanije u Hrvatskoj trebaju promovirati dostojanstven rad, socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje, a “mi moramo davati jasne poruke da investitori koji namjeravaju iskorištavati naše ljudske i prirodne potencijale, izvlačiti iz zemlje dobit i rušiti naše radne standarde – jednostavno nisu poželjni”.

Hrvatskog sindikata telekomunikacija Vesna Mamić upozorila je da je stanje posebno loše u privatnom sektoru gdje granski kolektivni ugovori postoje samo u graditeljstvu, ugostiteljstvu i turizmu, te drvnoj industriji.

Premda rade u jednoj od najprofitabilnijih djelatnosti – telekomunikacijama – statistike pokazuju da 70 posto radnika ima plaću manju od prosjeka Hrvatske, iako je 50 posto radnika visoke stručne spreme, daleko iznad prosjeka države.

“Telekom operateri stalno povećavaju cijene usluga građanima, ali radnici od toga nemaju ništa. Danas su siromašni radnici, a sutra će biti siromašni umirovljenici i socijalni slučajevi”, upozorila je Mamić.

“Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u idućem razdoblju namjerava provoditi niz aktivnosti usmjerenih na bolji život hrvatskog radnika, a jedna od tih aktivnosti je promicanje kolektivnog pregovaranja kao najboljeg alata za postizanje dostojanstvenog rada”, rekla je načelnica Sektora za rad u Ministarstvu rada Josipa Klišanin.

Podsjetila je da su prema europskim direktivama i preporukama Vijeća, sve europske države obvezne štititi i promicati kolektivno pregovaranje, a ako je ona manja od 80 posto, države članice EU-a bit će obvezne izraditi i provesti nacionalne akcijske planove za povećanje obuhvaćenosti.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić drži kako bi „minimalna plaća u Hrvatskoj trebala iznositi 1000 eura, prosječna plaća bi trebala biti 2000 eura, a plaća visokoobrazovanog stručnjaka s minimalno dvije godine radnog staža 3000 eura”.

“Da bismo postigli dugoročnu održivost gospodarstva moramo pomiriti tri bitna područja – imati obrazovane ljude za nove tehnologije, ravnomjernu raspodjelu nacionalnog dohotka i očuvanu prirodu, naglasio je Jurčić.