Incijativa za proglašenje Moslavačkom gorom geoparkom organizirala je ovog tjedna u okviru obilježavanja Dana geološke raznolikosti niz programa kojima je ukazala da je Moslavina jedinstveno geografsko područje s nizom značajnih geoloških lokaliteta.

Taj se dan prvi put obilježavao u Moslavini, a programi su se odvijali u Kutini, Popovači, Garešnici, Ivanić gradu, Ivanskoj, Petrinji te na Moslavačkoj gori.

Moslavačko gorje – jedno od najstarijih u Europi

Inicijativa za proglašenje Moslavačke gore geoparkom pri UNCESO-u pokrenuta je prije 2020. godine. Moslavačka gora, jedno od najstarijih gorja u Europi, jedinstveno je geografsko područje s geološkim lokalitetima poput različitih vrsta stijena, arheološkim nalazištima i fosilima.

UNESCO-ov status geoparka podiže svijest o važnosti geološke baštine, očuvanju prirodnih i kulturnih dobara.

Ta je UN-ova organizacija 2021., 6. listopada proglasila Međunarodnim danom georaznolikosti, a u Hrvatskoj je ove godine obilježen treći put pod sloganom “Očuvanje prošlosti – održavanje budućnosti.” kao i u cijelom svijetu.

Obilježavenjem ovog dana promiče se svijest o važnosti zaštite i očuvanja georaznolikosti i geobaštine i njihovoj ulozi u očuvanju cjelokupne prirode. Posebno su vrijedni minerali, fosili, zatim krajolici, speleološki objekti te raznoliko vrijedno tlo.

Georaznolikosti je u izravnoj vezi s bioraznolikošću jer oblikuje staništa, prostore i životne uvjete u kojima obitava biljni i životinjski svijet te utječe i na život ljudi. Omogućava životu da se razvija i napreduje te podupire sve ekosustave na Zemlji.

Nafta, plin , zlato, drago kamenje

Moslavina je poznata po nafti, plinu. U potocima na Moslavačkoj gori ljudi su pronašli zlato, a nije nepoznato da je na tom najstarijem gorju u Hrvatskoj pronađeno i drago kamenje pa je crni kristal “čađavac” ugrađen i u krunu jedne norveške princeze.

Kristali poput moslavačkog čađavca, gorskog kvarca, turmalina te muskovita u raznim formama i oblicima pokazani su na izložbi u Kutini.

U programu obilježavanja Dana georaznolikosti organizirane su i dvije geološke šetnje.

Prolaskom uz Crkveni jarak na Moslavačkoj gori, prolazi se kroz različita razdoblja koja je sudionicima šetnje predstavio Marko Cvetković s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

“Geološka starost Moslavačke gore je od 20 milijuna do 80 milijuna godina. Poznati Moslavački granit koji je poslužio za prvo postolje spomenika banu Jelačiću u Zagrebu stijenje je staro 80 milijuna godina koje je na površinu izronilo s dubine od 40 km.”

Iznenađeni posjetitelji priznali su kako ne poznaju dovoljno kraj u kojem žive.

Inicijativu za prograšenje Moslavačke gore geoparkom pohvalio je i Cvetković. “Inicijativa ima smisla, jer Moslavačka gora ima svoje posebnosti, vrijednosti i značaj za stanovništvo.”

Kako nastaje nafta?

Nafta i plin pokretači su razvoja Moslavačkog područja i predmet su istraživanja i eksploatacije stručnjaka zadnjih 80-tak godina.

Udruga Moslavina “UM” iz Popovače u geološkoj je šetnji kod naftnog bunara Martin u Ciglenici djeci iz dječjeg vrtića Popovača ispričala priču o moslavačkoj nafti koja započinje prije 17 milijuna godina kada je na velikom dijelu sjeverne Hrvatske prevladavalo more.

U plićim dijelovima rasli su koralji i brojne vrste školjaka dok su se u dubljim dijelovima mora i zaštićenim lagunama taložili sitnozrnati muljevi bogati ostatcima algi i planktona.

Upravo alge i planktoni su najčešća ishodišna tvar za naftu te su tako njihovi ostatci bivali zatrpani sve dublje i dublje dok se uslijed povećanja temperature nisu počeli pretvarati u nešto posve drugačije – naftu i plin.

Dvanaest milijuna godina kasnije započela je ta transformacija kako bi danas na pojedinim lokacijama u Moslavini imali akumulacije nafte i plina koje koristimo kao pogonsko gorivo, ali i za puno drugih korisnih stvari.

Geološka raznolikost značajan je prirodni čimbenik na kojem se temelji biološka, kulturna i krajobrazna raznolikost Moslavačke gore, te vizija budućeg regionalnog parka kao, nakon Papuka, drugog hrvatskog geoparka,. Stoga je treba odgovarajuće zaštititi i prezentirati te uzimati u obzir pri upravljanju područjem, smatraju stručnjaci.

Georaznolikost je i značajni potencijal za razvoj znanstveno-edukativnog turizma, geoturizma kao specifične turističke ponude regionalnog parka, dodaju.