Ministarstvo kulture i medija donijelo je rješenje o zaštiti 52 lokacije židovskih groblja, što je prvi skupni upis u registar memorijalne baštine, istaknuto je na konferenciji za novinare održanoj u petak u Židovskoj općini Zagreb.
“Željeli smo obuhvatiti zaštitu groblja koja nisu mogla biti zaštićena kao zasebna kulturna dobra, te da pod skupnom zaštitom, pod kategorijom memorijalne baštine, osvijestimo u široj javnosti da postoji velik broj groblja koja trebaju skrb, koja su zapuštena i napuštena jer je židovska zajednica u Hrvatskoj i Europi doživjela zločine i Holokaust”, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek.
“Kako bismo zajednički upisali groblja, jer nemaju sva spomeničku vrijednost, 2020. izmijenili smo Zakon o zaštiti kulturnih dobara uvevši memorijalna dobra, a ovo je prvi skupni upis u naš registar memorijalne baštine”, poručila je Obuljen-Koržinek, dodavši da stanje groblja “direktno i indirektno svjedoči o strašnom stradanju koje su Židovi prošli”.
Dodala je da je Ministarstvo kulture i medija napravilo “ključne korake i preduvjete” za zaštitu izmjenom Zakona o arhivima i deklasifikacijom podataka i digitalizacijom dostupnih baza, čime su omogućili početak sustavnoga istraživanja porijekla umjetnina kako bi “stvorili preduvjete za ispravnu atribuciju i označavanje umjetnina oduzetih židovskim obiteljima”.
Obnova groblja financirat će se sredstvima Ministarstva kulture i medija i pomaganjem lokalne zajednice, poručila je ministrica.
Mnoga su židovska groblja devastirana, a posebice židovski dio groblja na zagrebačkom Mirogoju, poručio je predsjednik Koordinacije židovskih općina u RH i predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus, kazavši da je ondje “više od tri tisuće ekshumiranih na židovskome dijelu groblja, što je u židovskoj vjeri zabranjeno”.
“Budući da je osamdeset posto populacije zagrebačkih Židova ubijeno u Drugom svjetskom ratu, nije se tko imao brinuti o njihovim grobovima, stoga su grobovi nestajali. Po današnjemu zakonu možete preuzeti grob, ali ne možete dirati spomenik, no možete staviti svoju ploču. No toga se nitko ne drži, i tako je kompletni dio židovskoga groblja na Mirogoju devastiran”, kazao je. “Ako se ovako nastavi, teško da će se znati da su Židovi uopće ikad bili u ovome gradu”, dodao je.
Židovska je zajednica u Republici Hrvatskoj i Zagrebu doprinijela razvoju Hrvatske i “uvelike učinila hrvatske gradove srednjoeuropskima”, poručio je Kraus, dodavši da se sprema knjiga o doprinosu židovske zajednice gradu Zagrebu.
Ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Anuška Deranja Crnokić kazala je da Ministarstvo želi “osvijestiti širu javnost o postojanju groblja, o židovskim zajednicama u gradovima i naseljima ljudi” te promicati povijesne podatke i sačuvati kulturu sjećanja stanovništva, dodavši da će provođenje daljnjih mjera trajati “od danas do daljnjega”.