U četvrtak je obilježen Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day). To znači da smo, kao civilizacija na Zemlji, jučer potrošili sve prirodne resurse koje planet može regenerirati u godini i od danas živimo na dug. Unatoč svim nastojanjima prelaska na obnovljive izvore energije i smanjenja potrošnje resursa, Dan ekološkog duga ove se godine dogodio jedan dan prije nego prošle!
Global Footprint Network, koji mjeri ovu potrošnju resursa i utjecaj zemalja na okoliš, svake godine objavljuje i kako u usporedbi s drugim zemljama stoji Hrvatska. Hrvatska je, na temelju svoje potrošnje, godišnje resurse potrošila još krajem svibnja! To znači da, ako bi svi na svijetu živjeli kao Hrvati, Dan ekološkog duga obilježio bi se 28. svibnja. No, da svi živimo kao Katar, Luksemburg, SAD, Kanada, Danska ili Belgija, ovaj bismo dan obilježili u veljači i ožujku jer se radi o nekim od najvećih pojedinačnih potrošačima resursa.
Zadnji put smo, kao civilizacija na Zemlji, bili održivi dovoljno da se gotovo cijele godine držimo unutar planetarnih granica – davne 1971. godine (25.12.1971.). Od tada redovito padamo i pomičemo se prema početku godine.
Ipak, 2020. za vrijeme Covida, Dan ekološkog duga bio je 16.8.! Tako da – može se i bolje.
Neki od načina kako i mi sami možemo smanjiti svoj ekološki otisak i pomaknuti datum Dana ekološkog duga prema kraju godine:
1. Koristimo aparate bijele tehnike što manjih dimenzija
2. Kad god je moguće, obnavljamo postojeći namještaj umjesto kupovine novog
3. Sadimo drveće i, ako je moguće, svoj vrt
4. Sušimo rublje na prirodnom zraku
5. Konzumiramo više hrane lokalnih proizvođača
6. Koristimo LED žarulje
7. Vozimo se češće javnim prijevozom ili biciklom
8. Ne kupujemo ili rjeđe kupujemo brzu modu
9. Smanjujemo konzumaciju mesa i kupujemo hrane koliko nam je potrebno, kako bi je što manje završavalo u otpadu
10. Ulažemo u solarnu energiju i energiju vjetra
Kad pričamo o solarnoj energiji, jučer je 6. rođendan proslavila elektrana na Razvojnom centru i tehnološkom parku u Križevcima, prva elektrana u Hrvatskoj koja je izgrađena doprinosom građana i, kao takva, pokrenula solarnu revoluciju u zemlji.
Elektrana se koristi za potrebe Razvojnog centra, a otkad je izgrađena, u proteklih 6 godina kompenzirala je gotovo 290 tona CO2. To je ekvivalent emisija CO2 koje može kompenzirati borova šuma površine 25 hektara!
To je i ista količina zagađenja za koje prosječnom automobilu trebaju čak 64 godine!
U 6 godina elektrana je stvorila dovoljno energije da može neprekidno napajati više od 1500 računala čak godinu dana ili držati upaljenim televizor čak 58.000 dana (gotovo 159 godina)!
Za sve koji bi željeli prijeći na obnovljive izvore energije, podsjećamo da Grad Križevci do 1.9. ima otvoren Javni poziv za sufinanciranje energetske učinkovitosti u kućanstvima u sklopu kojeg sufinancira sunčane elektrane na krovovima kuća sa 50% ili čak 80% iznosa (odnosno, do 2.500 eura ili čak 4000 eura, ovisno o prihodima). Ako elektranu ne možete izgraditi ove godine, dobro je znati da Grad financira i samo izradu dokumentacije glavnog projekta izrade sunčane elektrane. Dokumentacija je važeća 2 godine pa s njom elektranu možete izgraditi u periodu od 2 godine.
Za sve dodatne informacije posjetite nas u KLIK energetskom ured u Zakmardijevoj 8.