Moderna galerija u Zagrebu za četvrtak, 22. rujna priprema otvorenje velike monografske izložbe slikara Munira Vejzovića, “Zagrljaj erotike i plastike”, na kojoj će taj istaknuti umjetnik izložiti osamdesetak svojih ponajboljih slika i skulptura nastalih u posljednjih deset godina.
“Iznimno respektabilan ciklus novih slika uključuje velika ulja na platnu u kojima umjetnik propituje erotsko osjećanje tjelesnosti u suvremenom postmodernističkom mnoštvu njihove pojavnosti”, ističe se u najavi izložbe. “Svojim novim ostvarenjima umjetnik bilježi svoj autentični proces strukturiranja volumena i suvereno vladanje formom”, dodaje se.
Većina radova s izložbe dolaze iz slikareva atelijera, a dio njih, uz slike iz fundusa Moderne galerije, bit će posuđeni iz muzeja i galerija u Splitu, Zagrebu i Osijeku, te od gospodarskih tvrtki i privatnih vlasnika.
Izbor građe i kontekstualizaciju Vejzovićeva stvaralaštva potpisuju akademik Tonko Maroević i likovni kritičari Nikola Albaneže i Milan Bešlić.
Tonko Maroević, koji je s Vejzovićem napravio izbor eksponata za zagrebačku izložbu, smatra da je intenzivna stvaralačka parabola tog umjetnika, koja traje više od četiri desetljeća, “nemimoilazna karika ozbiljnoga metjerskog kontinuiteta i izraz neodoljive potrebe iskazivanja urođenog likovnog senzibiliteta”.
“Kroz čitavo to razdoblje slikar se neprestalno okušavao i dokazivao, provjeravao i potvrđivao, dočekavši nesumnjivu recepciju publike i relevantnu afirmaciju kritike, sve to dokumentirano odgovarajući manifestacijama i publikacijama, priznanjima i nagradama”, ustvrdio je Maroević u katalogu izložbe, istaknuvši kako Vejzović nije zastao na postignutome, već do danas ustrajno radi na novim djelima.
Po njegovim riječima, Vejzovićev opus obuhvaća širok raspon djela, od reprezentativnih, galerijskih i muzejskih dimenzija, do radova komornog formata i skromnih tehnika. “Isto tako bi se kod njega mogao uspostaviti široki luk od koloristički bogatih, intenzitetom žarećih i gestualnošću opuštenih slika i kromatski suzdržanih, linearno lapidarnih, veličinom sasvim skromnih skica”, ocijenio je.
Maroević kaže kako je Vejzović najbliži sebi kad vodi nešto poput lirskog dnevnika, prepušta se papiru ili platnu da neposredno izrazi viđeno ili zamišljeno te “potezima i bojama reagira na vizualni povod s prozora, s ulice, iz putovanja, iz knjige, iz sna”. “Njegova ikonografija jest raznovrsna, ali ipak pretežu ciklusi gradskih veduta i prigradskih pejzaža, portreta i autoportreta, mrtvih priroda i ženskih aktova, uz povremenu slobodnu kombinatoriku navedenih elemenata”, napomenuo je.
Ocijenio je kako čitav niz skulptura, s kojima je Vejzović ušao u novi milenij, dokazuje autorovu sposobnost podvrgavanja mase i prostora svojim često čak smjelim zamislima, s obzirom na to da nije riječ samo o kipovima vezanim uz tijelo i čvrst volumen, nego i o svladavanju međuprostora, nutarnjih šupljina, praznina, te “korištenju sasvim nekonvencionalnih tvari i stizanja na prag apstrahiranja i nemimetičke formulacije”.
Njegovim djelima dominiraju ljudski likovi i ovozemni prostori, a izleti u onostrano, oniričko ili snovito, smatra Maroević, prebačeni su na novu razinu. “U njegovu slikarstvu uvijek je održana neka veza s realnošću, prepoznatljivošću, usporedivošću naslikanoga s modelom, nalikovanjem oblikovanoga objektu. Uvjereni i uvjerljivi figurativac kreće od poznatoga da bi se zaputio u neizvjesno, uzima kao povod nešto iz svoje okoline da bi viđeno pretvorio u novu, snažniju zbilju”, ocijenio je.
Munir Vejzović (Doboj, 1945.) pohađao je u Sarajevu Školu za primijenjenu umjetnost, a studij slikarstva nastavio je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti kod profesora Ljube Ivančića, Ive Režeka, Krste Hegedušića, Vjekoslava Paraća i Antuna Mezdjića u čijoj klasi je diplomirao1970. Tijekom studija je kod profesora Frane Baće učio i grafiku kao neobavezni predmet, a tijekom polugodišnjeg boravka u Parizu 1968. neobavezno je pohađao Ecole des Beaux Arts. Od 1977. radi kao profesionalni slikar, a svoj bogat slikarski, crtački, grafički i kiparski opus često izlaže u Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji i diljem svijeta.
Njegova izložba u Modernoj galeriji bit će otvorena do 20. listopada.
(Hina)
fah





