Europska unija temelji se na obećanju o “zajedničkom blagostanju” i moramo osigurati da ljudi u svim državama članicama imaju iste izglede i životne uvjete, rekao je u četvrtak vodeći kandidat europskih socijalista za predsjednika Europske komisije Nicolas Schmit u intervjuu za Hinu.
“Europa znači slobodu kretanja, ali mora dati i mogućnost ljudima, posebno mladima, da se razvijaju ondje gdje žive”, rekao je ‘špicenkandidat’ socijalista.
Mladi ljudi ne bi se trebali biti prisiljeni na selidbu u druge dijelove EU zbog toga što su njihovim krajevima lošiji životni uvjeti, niže plaće ili slabija socijalna sigurnost, poručio je Schmit, Luksembružanin koji je u postojećem sastavu Europske komisije povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava.
Schmit je kazao da dobrom socijalnom, gospodarskom i obrazovnom politikom želi izjednačiti životne uvjete u Europi te da je to ono po čemu se socijalisti razlikuju od Europske pučke stranke.
“Kohezijska politika mora pomoći zemljama svugdje u Europi, a posebno onima koji su još uvijek u nepovoljnom položaju. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije jasno odredila svoje prioritete za kohezijsku politiku.” objasnio je Schmit.
Ne prodajemo svoju ni europsku dušu
Kazao je da mu je osim gospodarske politike važan cilj očuvanje demokracije i borba protiv onih koji je potkopavaju te je optužio EPP da o tome nema jasnu poziciju i da se “više bori za vlast nego za vrijednosti”.
“To mi je von der Leyen i rekla u debatama: ako joj treba ekstremna desnica da će se s njima pokušati dogovoriti. Za nas to ne dolazi u obzir. Mi ne prodajemo svoju dušu ni dušu Europe kako bismo pokušali osvojiti vlast”, naglasio je.
“EPP to radi, oni su to spremni raditi i ovdje (u Hrvatskoj), u Švedskoj, u Finskoj, u Italiji, gdje je ekstremna desnica dominantna. Ali mi nismo spremni igrati tu igru”, poručio je Schmit.
Dodao je da između socijalista i pučana postoje razlike, no da EPP i dalje ima koncepciju solidarne Europe te se mora odlučiti želi li takvu Europu ili će surađivati s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni i ekstremnom desnicom koja Europu želi rastaviti na nacionalne države
“Trebamo više Europe, jaku Europu, moramo paziti na svoje zajedničke interese. To nije ono što kaže Meloni, ona želi povratak nacionalnim interesima. Više Italije, kaže ona, i manje Europe”, rekao je.
“Ali mi kažemo: ne manje Hrvatske, ali više Europe, to ih oboje jača. To je bitna razlika u odnosu na ekstremnu desnicu i stoga je savez s njima isključen”, rekao je Schmit, dodavši da se ne čini da je to slučaj s EPP-om.
Von der Leyen je poručio da Meloni nije proeuropski nastrojena i da treba slušati što talijanska premijerka govori kad nije u Bruxellesu.
“Ne smije ignorirati što poručuje stranka Vox, španjolski saveznik Meloni, koji su protiv demokracije, koji sanjaju o povratku frankizmu. I u Italiji imate ljude koji opet sanjaju o Mussoliniju i marširaju ulicama s fašističkim pozdravima”, kazao je.
‘Čvrst’ po pitanju migracija
Schmit kaže da socijalisti pokušavaju ujediniti društvo. “To znači da imamo velike zadaće pred sobom, među ostalim migracije”, kazao je.
“Ali mi želimo ovaj problem mirno rješavati, a ne s mržnjom i odbijanjem jer znamo, a to vidimo i ovdje u Hrvatskoj, naše zemlje imaju slabu demografiju, potrebne su nam migracije. Ali one legalne. Moramo te ljude prihvatiti i integrirati u naša društva”, kazao je Schmit.
Naglasio je da je pritom “jako čvrst” po pitanju integracije.
“Tko god se u Europi ne želi integrirati, tko ne prihvaća osnovna temeljna prava poput prava žena, za njega nema mjesta u Europi. Treba ići nekamo gdje može živjeti na svoj način. Mi smo društva koja prihvaćaju, integriraju, respektiraju, ali moraju se poštivati i naše vrijednosti”, naglasio je.
Odgovori koji to nisu
Već mjesecima politički analitičari prognoziraju da će na europskim izborima stranke lijevog centra i zeleni izgubiti mjesta nauštrb desnog centra i krajnje desnice.
Krajnje desni Identitet i demokracija (ID) i manje radikalni, ali euroskeptični Europski konzervativci i reformisti (ECR) dvije su glavne grupacije koje će vjerojatno najviše profitirati na izborima.
Schmit dio razloga za jačanje desnice vidi u vremenu potpune nesigurnosti koje traje više od 15 godina u obliku gospodarskih kriza, pandemije, rata u Ukrajini, energetske krize i inflacije.
“Mnogi ljudi ponovo se osjećaju nesigurno. I onda dolaze oni (ekstremni desničari) s jednostavnim odgovorima koji uopće nisu odgovori. Kažu da je to sve krivnja migranata, stranaca, a ljudi često više ne vjeruju u politiku ni politička rješenja. Sada se moramo potruditi kako bismo ponovno bili u bliskijem kontaktu s ljudima”, rekao je Schmit.”, kazao je Schmit.
Ratovi u Ukrajini i Gazi
Osvrnuo se i na ruski rat protiv Ukrajine, koji je nazvao ratom protiv Europe, koji potkopava europski mirovni poredak te teži tome da okrene kotač povijesti.
“Jasno je da ako (ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu) pođe za rukom uništiti nezavisnost Ukrajine da će se tad okrenuti novim područjima: baltičkim zemljama, Balkanu, gdje je također aktivan”.
“Živimo u slobodnom društvu, a to Putin ne želi ni za Rusiju, ni Ukrajinu, ali ni za nas jer ne želi da Rusi pogledaju prema zapadu i kažu da su tamo možda ipak bolji uvjeti”, kazao je Schmit i dodaje da stoga treba podržati Kijev.
Rekao je da je također neprihvatljivo ono što se događa u Gazi, no i ono što se dogodilo 7. listopada, kada su militanti terorističke organizacije Hamasa upali na jug Izraela.
“Stoga se zalažem za političko rješenje na Bliskom istoku. Tu se razlikujem od Von der Leyen koja je jako oprezna. Izraelska vlada ne želi nikoga slušati, ni Amerikance”, rekao je.
“Ali mi moramo razgovarati s izraelskom vladom. Može li se naša suradnja nastaviti dok traje rat protiv Gaze i tamo se nastavlja bombardiranje, ubijanje i izgladnjivanje?””, kazao je Schmit.