Razgovorom s njemačkim autorom Ingom Schulzeom, koji je predstavio svoj roman “Čestiti ubojice”, otvoreno je 23. izdanje Festivala europske kratke priče u srijedu Kazalištu Gavella.

Ingo Schulze rođen je 1962. u Dresdenu, u Istočnoj Njemačkoj, a pisati je počeo nakon pada Berlinskoga zida, te su glavna tematika njegovih priča posljedice ujedinjenja koje on naziva “nenasilnom smjenom Istoka i Zapada”.

Uglavnom piše kratke priče, a u Hrvatskoj je najpoznatiji po zbirci priča “33 trenutka sreće”. “Njegove su priče majstorski zapletene da vam nije ni jasno da ste zarobljeni, a onda kad shvatite, već ste pri kraju knjige”, istaknuli su organizatori FEKP-a.

Schulzeov roman “Čestiti ubojice” prošle je godine objavljen u nakladi Disput. To je, kaže autor, “roman-slagalica”, a razlika između romana i kratkih priča je činjenica da likovi u romanu moraju imati i neki “prethodni život”.

Roman je u tri dijela i prati život antikvara Norberta Paulinija. Prvi dio počinje kao bajka, no kako se promijeni politička situacija i padne Berlinski zid, mijenja se stil, i život i roman prestaju biti bajka. Norbert koji je na početku bio pozitivan lik, simpatičan jer voli čitati, postaje negativac i kriminalac.

Schulze je kazao da je roman počeo pisati po uzoru na Levijatana Josefa Rota, koji je pisao tonom “kao da piše legende”, no dodao je da mu je to postalo “jezovito”. “Norbert Paulini postajao mi je sve više stran, i način na koji sam pisao o njemu, ton legende i glorificiranje prošlosti. Kad netko u DDR-u piše uzvišenim stilom, idealiziranome, tonom koji podsjeća na legendu, to je namjerno”, kazao je.

Otkrio je i da Paulini u trenutku velikih promjena želi ostati pasivan, ne zanima ga politika, želi se baviti samo svojim knjigama, iako je djelomično svojim knjigama doprinio promjenama i padu Berlinskoga zida. “Nije htio ugroziti antikvarijat i računa na to da promjene neće biti toliko radikalne. Ostaje bez kupaca, kuće, njegova egzistencija je ugrožena, premda je u početku i sam zagovarao te radikalne promjene”, dodao je.

Osobno, kaže, nikada nije bio veliki aktivist, no, smatra da u ratnim situacijama treba inzistirati na razgovoru i pokušati postići mir.

“Kad čovjek razmišlja o budućnosti, ne samo u Ukrajini i Pojasu Gaze, bitno je da treba doći do mira, ali ne znamo kako uspostaviti mir. Nisam protiv isporuke oružja, ali unatoč velikome proračunu za oružje u Njemačkoj, ipak smo htjeli potaknuti razgovore i razoružanje. Kad govorimo o budućnosti, trebalo bi govoriti o miru i na koji način realno doći do mira, i to je ključno”, poručio je Schulze.

S autorom je razgovarao Andrija Škare, a simultano prevodila Ines Meštrović.