Vrhovni sud je, reagirajući na stajalište Hrvatskog novinarskog društva (HND) oko presude tog suda u sporu Hrvatske radiotelevizije (HRT) i predsjednika HND Hrvoja Zovka, priopćio kako je nedopustivo da se presuda najvišeg suda dovodi u različite kontekste koje navodi novinarska udruga.
Najviši sud smatra nedopustivim da se presuda tog suda u sporu HRT-a i predsjednika HND-a dovodi u kontekst izmjena Kaznenog zakona, rezultata parlamentarnih izbora, tužbi protiv novinara, izbora glavnog državnog odvjetnika i u svezi s drugim postupcima pred sudovima koji nisu bili predmet odlučivanja Vrhovnog suda.
“Takvim reagiranjima omalovažava se rad vijeća, a i čitavog Vrhovnog suda jer se vijeće koje je odlučivalo u ovom predmetu rukovodilo drugim kriterijima, prvenstveno zakonom, činjenicama u spisu i stabilnom sudskom praksom ovog suda u takvim i sličnim situacijama”, priopćio je najviši sud.
Vrhovni sud je svoje stajalište potkrijepio objavom presude svojeg vijeća, kao i presude u kojima su izražena pravna shvaćanja iz kojih proizlazi da o pravnom pitanju o kojem je odlučeno postoji višegodišnja stabilna sudska praksa.
HND je u ponedjeljak ponovno ocijenio da je odluka Vrhovnog suda, koji je preinačio raniju presudu o nezakonitom otkazu predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku na HRT-u, pritisak na krovnu novinarsku organizaciju i udar na novinarstvo.
Glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva Melisa Skender ponovila je kako u HND-u odluku Vrhovnog suda pod predsjedanjem Đure Sesse smatraju pogrešnom te da je time nezakoniti otkaz predsjedniku HND-a proglašen zakonitim.
“Naše je pravo prigovoriti i postaviti pitanje je li ovako donesena odluka Vrhovnog suda doista u duhu zakona i pravde ili ide za time da pokuša diskreditirati predsjednika HND-a. Mi u HND-u složni smo u ocjeni da se radi o pritisku na HND kroz pokušaj diskreditacije Hrvoje Zovka”, kazala je Skender.
Skender: Imamo pravo sumnjati u motive ove odluke
Istaknula je i da je u Zovkovu mandatu HND organizirao više uspješnih prosvjeda i kampanja, pokrenuo anketu o SLAPP tužbama, ponudio svoje modela financiranja lokalnih medija, ali i “alarmirao javnost na opasnosti poput ‘lex AP-a’ ili radnog nacrta Zakona o medijima”. Pritom je glavna tajnica HND-a ukazala i na “tajming” odluke Vrhovnog suda.
“S obzirom na to da je odluka Vrhovnog suda donesena nešto više od dva mjeseca nakon HND-ova prosvjeda protiv ‘lex AP-a’ i dosljednog HND-ovog upozoravanja na to da Andrej Plenković i HDZ žele medije u potpunosti pod kontrolu, imamo pravo sumnjati u motive ove odluke”, kazala je Skender.
Dodala je i kako su u HND-u sigurni da je ova “odluka mila i novim koalicijskim partnerima koji su odmah nepoćudne medije i novinare proglasili neprijateljima države”.
Zovko je dobio otkaz na HRT-u u rujnu 2018. nakon što je razgovor s njemu nadređenom urednicom Katarinom Perišom Čakarun, od koje je tražio da ga razriješi uredničke dužnosti zbog cenzure, eskalirao u sukob.
Na temelju iskaza svjedoka zaposlenih na HRT-u i zagrebački Općinski sud i riječki Županijski sud zaključili su u svojim odlukama kako u sukobu Zovka s nadređenom urednicom nije bilo nasilničkog ponašanja ni prema njoj niti prema drugim radnim kolegicama pa stoga ni valjanog razloga za izvanredni otkaz. HRT je protiv Zovka od 2019. do 2022. izgubio sedam sudskih postupaka.
HND ističe da je presuda Vrhovnog suda puna nelogičnosti s obzirom na to da je sudsko vijeće u potpunosti ignoriralo ključne okolnosti događaja, kao i iskaze samih svjedoka. HND najavljuje da će Hrvoje Zovko osporiti presudu Vrhovnog suda ustavnom tužbom te da će nastaviti pravnu bitku.