Park prirode Lonjsko polje, jedna od posljednjih velikih močvara u Europi, 1990. je proglašeno parkom prirode kojim upravlja Javna ustanova, ovih dana raznim programima obilježava se Dan Lonjskog polja, a u posjet radi upoznavanja dobre prakse stigli su i gosti iz Portugala.
Zadatak je Javne ustanove očuvanje prirode i tradicijskog načina života pa su najvažniji čuvari parka lokalni stanovnici i brojne životinjske vrste koje žive na tom području. U raznim programima zaštite i promocije polja sudjeluju lokalne turističke zajednice i LAG-ovi (Lokalne akcijske grupe).
LAG Moslavina sudjelovao je u nekoliko projekata vezanih uz Lonjsko polje, kojima je cilj održivi razvoj te očuvanje prirode, kulturne baštine i tradicijskog načina života.
Portugalci s domaćinima razmijenili iskustva o održivom korištenju resursa
Kako bi se upoznali s primjerima dobre prakse, u posjet su ovih dana došli predstavnici 15 LAG-ova iz Portugala. S domaćinima i lokalnim stanovnicima razmijenili su iskustva o održivom korištenju prirodnih i kulturnih resursa u zaštićenom području Parka prirode.
Od prvih zapisa naseljavanja područja uz srednji tok rijeke Save, ljudi su živjeli u skladu s prirodom, a tamošnje stanovništvo očuvalo je tradicijski način života do danas.
Ekstenzivno pašarenje stokom, konjima, kravama i svinjama te očuvanost tradicijske arhitekture drvenih kuća čine to područje jedinstvenim primjerom prirodnog, krajobraznog i kulturnog naslijeđa. U Lonjskom polju nalazi se poznato Krapje, selo graditeljske baštine.
Od proglašenja Parkom prirode, u proteklih 34 godine ostvareni su zapaženi rezultati i podignuta je svijest stanovništva o vrijednosti područja. Lonjsko polje postalo je važna turistička destinacija pa su otvorena četiri posjetiteljska centra u Krapju, Čigoču, Repušnici i Osekovu.
Lonjsko polje pokriva površinu 50.650 hektara u aluvijalnoj ravnici rijeke Save između Siska i Stare Gradiške. Važno je za obranu od poplava, jer je to veliko prirodno retencijsko područje u koje se izlijeva Sava za vrijeme visokih vodostaja. Tako su nastale razne vrste vlažnih šuma, travnjaci i livade.
Tamo se prostire 12.000 hektara pašnjaka. Posljednjih godina povećava se broj stoke, konja i goveda na slobodnoj ispaši, koji su Lonjsko polje spasili od amorfe i drugih invazivnih biljnih vrsta.
Lonjsko polje važno je stanište ptica, među kojima su mnoge rijetke i zaštićene. Među najpoznatijim tamošnjim pticama je roda, no tu su još orao štekavac, stepski sokol, patka njorka i brojne druge.
Dva područja unutar Parka, Krapje đol i Rakita, proglašeni su i posebnim ornitološkim rezervatima, a Krapje đol je prvi proglašeni rezervat u Hrvatskoj. U Lonjskom polju tako Čigoč ima status sela roda, a Mužilovčica sela lastavica.
Jedan od popularnih aktivnosti u Lonjskom polju je promatranje ptica. U Repušnici je tako poseban program posvećen ptici kosac – neumornom livadnom pjevaču, kako ga zovu mještani. On se gnijezdi i skriva u visokoj travi, a njegova lokacija se može dokučiti po laganom njihanju vlati trave i karakterističnom zvuku.
Lonjsko polje i dalje ugroženo, obnova močvara ključna za prevladavanje krize
Lonjsko polje je područje s najvećom koncentracijom autohtonih pasmina u Hrvatskoj. Tamo je na slobodnoj paši veliki broj konja pasmine hrvatski posavac, kojeg su očuvali lokalni stanovnici. Tu su i velika stada krava na ispaši i turopoljske svinje.
Ipak, unatoč svemu, Lonjsko polje i dalje je ugroženo područje. Štiti ga Ramsarska konvencija, koja je ove godine uz međunarodni Dan močvara upozorila da pritisak na ekosustave i populacije vrsta stvaraju onečišćenje, klimatske promjene, gubitak staništa i invazivne vrste.
Obnova močvara ključna je za prevladavanje krize klime i bioraznolikosti i za postizanje ciljeva održivog razvoja za dobrobit svih ljudi.
„Ako želiš ići brzo, idi sam. Ako želiš ići daleko, idemo zajedno“, poručili su iz Repušnice predstavnici LAG-a Moslavina i LAG-ova iz Portugala.