Papa Franjo u svojim novim memoarima koji izlaze idući tjedan govori o svojim nadama za Katoličku crkvu, događajima poput Drugog svjetskog rata i napada 11. rujna, istospolnim zajednicama, ali i kontroverznom pogotku rukom Diega Maradone.
“Život – moja priča kroz povijest”, memoari pisani s talijanskim novinarom Fabijom Marcheseom Ragonom, u prodaju izlaze 19. ožujka, na 11. godišnjicu Franjinog stupanja na funkciju pape.
Iako ne otkriva mnogo toga novog, knjiga na 230 stranica čitko je štivo, pisano u obliku razgovora, a započinje njegovim djetinjstvom u Buenos Airesu, piše agencija Reuters.
U njoj se govori o događajima poput Drugog svjetskog rata, holokausta i Hladnog rata, slijetanja na Mjesec 1969., pada Berlinskog zida 1989., terorističkog napada 11. rujna 2001. te ostavci pape Benedikta XVI.
Franjo, čije je zdravlje u proteklom razdoblju oslabilo i ima problema pri hodanju, ponavlja da nema namjeru odstupiti kao njegov prethodnik osim u slučaju ozbiljne „fizičke prepreke”.
Papa se u knjizi šali da su se njegovi konzervativni kritičari „možda nadali” da će odstupiti nakon što je nedavno bio u bolnici, no da to nije izgledno jer ima još niz projekata koje želi ostvariti.
Franjo ponovno brani svoju nedavnu odluku da dopusti blagoslov istospolnih odnosa, naglasivši da to nije blagoslivljanje njihove veze nego pojedinaca koji „traže Gospodina, ali su odbačeni ili osuđivani”.
Sama Crkva „nema ovlasti mijenjati sakramente koje je stvorio Gospodin”, pa ti blagoslovi „ne znače da Crkva podržava istospolne brakove”.
Franjo kroz memoare koristi povijesne događaje kako bi govorio o današnjici. U dijelu o Drugom svjetskom ratu on piše kako su se predrasude prema Židovima održale do danas te kako „to nije kršćanski ni ljudski”.
„Kad ćemo shvatiti da su to naša braća i sestre?”, pita se.
U dijelu o napadima 11. rujna Franjo ističe da je „blasfemija koristiti ime Božje kako bi se opravdao pokolj, ubojstvo, teroristički napad, osuda pojedinaca i cijelih populacija”, a da neki to čine i danas.
Odbacio je kao „izmišljotinu” nedavne napise američkih konzervativnih katoličkih medija da planira izmijeniti pravila oko konklava kako bi časne sestre i laici mogli postati dio njih i birati buduće pape.
Papa se dotiče i manje ozbiljnih tema, poput slavnog, kontroverznog gola rukom njegovog sunarodnjaka Diega Maradone u finalu Svjetskog nogometnog prvenstva 1986. u Njemačkoj.
Pri posjetu slavnog nogometaša Vatikana Franjo ga je u šali pitao „koja ruka je krivac” za taj pogodak.