Ne sporeći da Hrvatski sabor treba potvrditi okvirne sporazume o partnerstvu i suradnji između EU i njezinih država članica s Vladom Malezije te Kraljevinom Tajland, dio zastupnika u petak je propitivao stanje ljudskih prava u tim državama.

Kakvo je stanje ljudskih prava, posebno u Maleziji, zanimalo je Ivana Kirina (HDZ), koji spominje reduciranu sloboda govora, okupljanja, navodno izrabljivanje stranih radnika.

To je jedan od izazova pred EU kad se sklapaju ovakvi sporazumi, vodit ćemo brigu o tome, odgovorio mu je državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Frane Matušić.

Potvrdio je da, kada je riječ o Tajlandu, postoje određene zabrinutosti vezano za stanje ljudskih prava, postojanje posebnih zakona kojima je zaštićena kraljevska obitelj, te postojanje smrtne kazne. U Maleziji je to, dodao je, vezano za vjerske slobode i pravo vjeroispovijesti.

Arsen Bauk (SDP) ističe da su Tajland i Malezija zemlje s dijametralno suprotnim položajem žena u društvu. Dok Tajland ima najveću stopu žena poduzetnica na svijetu, vlada Malezije je u koroni dala set uputa ženama koje rade od kuće, među inim i da budu lijepo odjevene i našminkane, da se lijepo ponašaju kao i na poslu, a što uključuje i pristojan razgovor s muževima, naveo je zastupnik.

I vladajući i oporbeni zastupnici pozdravljaju sporazume sa dvije zemlje, vide priliku za snažniju gospodarsku suradnju Hrvatske sa njima, ali i jugoistokom Azije, pogotovo nakon ulaska u Šengen. Njihova razmišljanja potvrdio je i državni tajnik.

Ulaskom u Šengen, postali smo vrata za zemlje Dalekog istoka

„Ulaskom u Šengen, Hrvatska je postala nova vrata za sve zemlje sa Dalekog istoka. Tu je prilika da iskoristimo naš geopolitički položaj i da se pozicioniramo još snažnije na gospodarskoj karti svijeta“, odgovorio je državni tajnik Domagoju Hajdukoviću (SD).

Sporazume sa dvije zemlje, Luka Brčić (HDZ) gleda u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu. Rusija želi imati jake partnerske odnose, prvenstveno sa zemljama Azije, napomenuo je.

Gari Capelli (HDZ) propituje koliko naše luke mogu iskoristiti činjenicu da su svjetski plovni putevi i sigurnost opskrbe ugroženi?

Matušić uvjerava da će Hrvatska tražiti šansu u „odličnom“ geopolitičkom položaju i da može biti nova ulazna točka za sve robe iz jugoistočne Azije.

Objasnio je i kako okvirni sporazum predstavlja važan korak prema pojačanoj političkoj i gospodarskoj prisutnosti EU i država članica u jugoistočnoj Aziji, kako će zamijeniti trenutni pravni okvir o suradnji iz 1980. između Europske ekonomske zajednice i Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN).

Do sada je okvirni sporazum o partnerstvu i suradnji, u slučaju Malezije, potvrđen u 10 članica EU, a u slučaju Tajlanda, u osam, naveo je Matušić, napominjući da će nakon njegove potvrde Hrvatska dobiti okvir za jačanje bilateralne suradnju sa Malezijom i Tajlandom kao važnim azijskim ekonomijama.

Radi se i o doprinosu izgradnji partnerskih odnosa sa trećim državama što je strateški važno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu te rata na Bliskom istoku i jačanja sigurnosti opskrbnih lanaca, istaknuo je.

Sabor nije imao primjedbi na Izvješće o radu probacijske službe u 2022. godini.