Europska komisija je u četvrtak potvrdila pozitivnu preliminarnu ocjenu četvrtog hrvatskog zahtjeva za plaćanje u iznosu od 162,5 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF).
Nakon ocjene zahtjeva za plaćanje koji je Hrvatska podnijela 21. prosinca 2023. Komisija je preliminarno zaključila da je Hrvatska u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila devet ključnih etapa i sedam ciljnih vrijednosti iz Provedbene odluke Vijeća za četvrti obrok.
Tim zahtjevom za plaćanje obuhvaćeni su važni koraci u provedbi šest reformi i osam ulaganja kojima će se potaknuti pozitivne promjene za građane i poduzeća u Hrvatskoj u područjima kao što su javna uprava, pravosuđe, javna nabava, rani i predškolski odgoj i obrazovanje, dekarbonizacija energetskog sektora, elektroničke komunikacije, istraživanje i inovacije te zdravstvo, navodi se u priopćenju Komisije.
Komisija je preliminarnu ocjenu da je Hrvatska ostvarila ključne etape i ciljne vrijednosti potrebne za to plaćanje poslala Gospodarskom i financijskom odboru, koji ima četiri tjedna za izdavanje mišljenja. Plaćanje Hrvatskoj može se izvršiti na temelju mišljenja Gospodarskog i financijskog odbora, nakon što Komisija donese odluku o plaćanju.
Glavne mjere u tom zahtjevu za plaćanje uključuju novi model financiranja vrtića i važna ulaganja u zdravstvenu skrb.
Hrvatska je donijela novi model za državno financiranje ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje kako bi se povećalo sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Državno financiranje pomoći će slabije razvijenim regijama u kojima se općine suočavaju s financijskim ograničenjima za financiranje dječjih vrtića.
Novim modelom utvrđuje se i nacionalni kriterij za raspodjelu sredstava općinama. Poboljšat će se financijska održivost vrtića, smanjiti regionalne razlike i poboljšati opći pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u Hrvatskoj.
Što se tiče ulaganja u zdravstvenu skrb, Hrvatska je kupila najsuvremeniju dijagnostičku medicinsku opremu za dva glavna klinička centra koja će poboljšati kvalitetu i dostupnost zdravstvene skrbi za sve pacijente, uključujući one kojima je potrebno najsloženije liječenje.
Novom opremom poboljšat će se dijagnostika, liječenje i praćenje pacijenata nakon liječenja te će se skratiti boravak u bolnicama, uključujući u jedinicama intenzivne njege. Ograničit će i potencijalne komplikacije, smanjiti troškove liječenja i skratiti vrijeme čekanja u tim klinikama.
Hrvatska je nabavila i opremu za liječenje epilepsije kod pacijenata koji ne reagiraju na lijekove te je digitalizirala kardiološke usluge ulaganjem u 40 telemedicinskih centara koji će pružati brze i lako dostupne dijagnostičke kardiološke usluge.