Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak kako ne sumnja u nepristranost i neovisnost novog državnog odvjetnika Ivana Turudića, naglasivši kako je proces njegovog odabira bio transparentan, ali i da su ovih dana doživjeli “pokušaj političkog udara i činjenja političke štete Vladi”.

“Ovaj proces odabira, kada je riječ o aktivnostima Vlade, Sabora i DOV-a, bio je u potpunosti zakonit i transparentan, a ono što smo doživjeli u zadnjih nekoliko dana bio je pokušaj političkog udara i činjenja političke štete Vladi”, rekao je Plenković u uvodnom govoru na sjednici Vlade.

Rekao je kako je Vladino povjerenstvo konsenzualno “i to na način da sam ja osobno zadnji kazao svoje mišljenje o kandidatu”, odlučilo da je Turudić na intervjuu i na temelju programa ostavio najbolji dojam.

Plenković je također naveo kako je tražio sigurnosnu provjeru Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) prije nego što su konačno uputili prijedlog na Vladu.

“Iz rezimea dokumenta koji sam dobio, mogao sam pouzdano utvrditi da SOA smatra da nema sigurnosnih zapreka da kandidat bude predložen Hrvatskom saboru za glavnog državnog odvjetnika”, rekao je.

Dodao je i kako je riječ o sucu koji nije član stranke, a koji je sudio u brojnim osjetljivim predmetima i koji je donosio važne sudske odluke koje ne mogu o njemu odati sliku da je isključivo na jednoj političkoj liniji.

“Njegove odluke to opovrgavaju. I zato ne dvojim u nepristranost, neovisnost, samostalnost, a iznad svega zakonitost budućeg djelovanja glavnog državnog odvjetnika”, rekao je Plenković.

Dodao je kako je to “sukus transparentnog procesa i niza neobičnih aktivnosti koje su pojedini politički akteri nastojali u proteklih nekoliko dana, ne zato da bi bili zainteresirani za opću dobrobit tko će biti glavni državni odvjetnik, nego isključivo zainteresirani za proizvođenje političke štete parlamentarnoj većini koja je jedinstveno stala iza ovoga kandidata u vremenu izborne godine”.

Bez presedana

Premijer je ocijenio kako se dogodio politički kontekst bez presedana u kojem se predsjednik Republike Zoran Milanović na temelju svoje ranije uloge kao premijera, a u dogovoru sa svojim tadašnjim ministrom pravosuđa, a današnjim predstojnikom Ureda, pa i sadašnjim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, a tadašnjim ravnateljem SOA-e, “najedanput sjetio izvješća SOA-e iz 2015. ne bi li dobronamjerno signalizirali da obratimo pozornost na njih”.

Pri tome je Plenković rekao kako je trebalo osam godina da od predsjednika i SOA-e dobije papire koji se zovu operativna izvješća SOA-e.

“Detektiram dvije zle namjere, a ne dvije dobre namjere koje smo imali priliku vidjeti. Ako je nešto zaista problematično, recite na početku, pa ćemo riješiti stvar odmah. A ako čekate zadnji tren, onda vama nije bitna osoba koja je kandidat za glavnog državnog odvjetnika. I nije vam bitan taj transparentni proces, nego Vam je jedina bit napraviti političku štetu Vladi”, ocijenio je premijer.

Premijer se na sjednici Vlade dotaknuo i pregovora sa sindikatima državnih i javnih službi, istaknuvši kako imaju još dvadesetak dana u dijalogu vide treba li se što popraviti u nacrtima uredbi koje Vlada donosi po Zakonu o plaćama u državnoj i javnoj službi.

Naveo je kako će neto plaća u državnoj službi nakon reforme biti veća za 54 posto u odnosu na ožujak prošle godine. Za višu stručnu spremu to povećanje je 43 posto, a za visoku stručnu spremu 24 posto.

Plenković se dotaknuo i odluka Ustavnog suda koji je odbio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o trgovini i Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

“Ovo je prvi put da je Zakon o trgovini u pogledu reguliranja rada nedjeljom izdržao test ustavnosti, što je potvrda da smo prigodom izrade ovoga nacrta vodili računa o uravnoteženom odnosu između prava i interesa trgovaca, zaposlenika i potrošača”, istaknuo je.

Što se tiče Zakona o izbornim jedinicama, logičnim je ocijenio da je prilagodba, bez mijenjanja izbornog sustava, zadovoljila ključne točke ranijih odluka Ustavnog suda da se broj birača u svakoj izbornoj jedinici uskladi sa zakonskim rasponom od plus/minus pet posto, čime je potvrđeno ključno načelo jednake težine biračkog glasa u svakoj izbornoj jedinici.

Pri tome je podsjetio da se za oko 80 birača ništa ne mijenja te će oni glasati u izbornim jedinicama gdje su bili i prije.