Ministarstvo zdravstva najavilo je u utorak kako je započetim postupkom internetskog savjetovanja za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti učinjen korak bliže odlasku tzv. robovlasničkih ugovora specijalizanata u povijest.
Ističu kako se uvode obvezni aneksi svim ranijim ugovorima koji su aktivni, onima prema kojima je specijalizacija u tijeku te onih nakon što je specijalizacija završila a ugovor još aktivan zbog izjednačavanja obveza prema zdravstvenoj ustanovi.
Važna izmjena je i da u trošak specijalizacije ulazi samo stvarni trošak edukacije bez troška rada. “Da je riječ o značajnom iskoraku govori usporedba visine penala koja su prije iznosili 50.000 eura, dok je je sadašnji prijedlog u e-Savjetovanju 7.000 eura”, ističe se u priopćenju.
“U Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti u e-Savjetovanju ostaje i mehanizam prelazaka specijalizanata odnosno specijalista u drugu zdravstvenu ustanovu bez troškova svoje specijalizacije, ako uz suglasnost jednog i drugog poslodavca i Ministarstva zdravstva ostaju u sustavu javnog zdravstva”.
Ministar zdravstva Vili Beroš dodaje kako će naglasak biti na nagrađivanju i motiviranju djelatnika na ostanak u zdravstvenim ustanovama u sredinama gdje je njihova specijalnost deficitarna. Navedene izmjene samo početak su i dio novog modela upravljanja ljudskim potencijalima u zdravstvenom sustavu, kaže.
“Radi se analiza donošenja mogućih mjera stimulacije za specijaliste koji ostaju u radnom odnosu za cijelo vrijeme ugovorene obveze rada i duže. Nadalje, predloženom reformom sustava plaća, u travnju ove godine podignut će se plaća specijalizanata u odnosu na postojeću plaću za gotovo 12 posto, a u odnosu na 2016. godinu za čak 60 posto”, navodi Beroš.
Vlada je, kaže, povećala plaće specijalizantima za 43 posto od 2016. do 2023. , što je jasan pokazatelj da su im budući, kao i postojeći liječnici, važan orijentir u daljnjoj reformi zdravstvenog sustava s pacijentom u fokusu.
Naglašava i da je zbog postojećeg trenda odlijeva kadrova u veće zdravstvene ustanove i privatni sektor, određena ugovorna obveza nužna jer se u suprotnom narušavaju temelji dostupnosti zdravstvene zaštite u manjim sredinama te ulaganja države u specijaliste od kojih sve više kadrovski profitiraju privatne zdravstvene ustanove.
“Kao ministar zdravstva ne želim biti zapamćen kao grobar javnog zdravstvenog sustava! Stoga se i nadalje borim za interese naših pacijenata kao i daljnji tijek sveobuhvatne reforme javnog zdravstvenog sustava, bez obzira na pokušaj politiziranja zdravstva od strane pojedinaca koji se očigledno vode nekim drugim interesima“, napominje Beroš.