Nakon trosatne tematske sjednice o problematici požara u osječkoj tvrtki Drava International te sličnim događajima na oporabilištima otpada, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sandra Benčić u petak je pripremu zaključaka najavila – za sljedeću sjednicu.

“Bolje da imamo jedan zaključak koji je konkretan i može nešto poboljšati u regulativi, kapacitetima i drugom. Nadam se da ćemo ići u tom smjeru”, rekla je Benčić (Možemo!) nakon iscrpne rasprave te dodala da im nije cilj voditi kazneni postupak nego vidjeti mogu li određenim zaključcima i prijedlozima prema Saboru i Vladi unaprijediti sustav prevencije takvih događaja, kao i sustav reagiranja kada se oni dogode.

Požar uskladištene plastike u osječkoj tvrtki “Drava International”  buknuo je lani u listopadu, a danas je vlasniku tvrtke Zvonku Bedeu i još dvojici osumnjičenika određen jednomjesečni istražni zatvor. Teret ih se za više kaznenih djela u vezi s požarom plastike u toj tvrtki. Osumnjičeni su za teško kazneno djelo protiv okoliša, ugrožavanje okoliša postrojenjem te dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

Karolina Vidović Krišto (OIP) “neviđenom sramotom” smatra da se tek tri mjeseca nakon požara događa uhićenje, a kaže i da ne može biti uhićen Bede, a da nisu uhićeni Andrija Mikulić (glavni državni inspektor), Mile Horvat (državni tajnik) i Damir Trut (ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite).

Benčić pak kaže da kazna od 152.000 eura koju je tvrtka platila zvuči puno, no, kako je dodala, ta je tvrtka 2022. imala prihod od 56 milijuna eura, a neto dobit vlasnika nakon plaćanja poreza je bila 6,3 milijuna eura, pa smatra da da takav sustav kažnjavanja “nema smisla” jer mu se isplati raditi prekršaje.

ZA: Treba promijeniti kompletan sustav gospodarenja otpadom, osobito plastičnim

Mirela Ahmetović (SDP) problematizirala je i to što tvrtka nije imala vlastitu vatrogasnu postrojbu, te podsjetila da im se požar dogodio i 2015. i 2016. te da imaju “impozantan broj” prekršajnih i kaznenih rješenja, prekršeni su brojni zakoni  – zakon o radu, zakon o zaštiti na radu, zakon o strancima, kazneni zakon u smislu odbacivanja otpada u okoliš…

Nataša Tramišak (HDZ) kaže da se “ekološka katastrofa” dogodila na lokaciji gospodarskog subjekta te da su u Osječko- baranjskoj županiji zadovoljni da nemaju šire posljedice na usjeve i da je hrana koja se tamo proizvede sigurna. No, Domagoja Hajdukovića (Socijaldemokrati) brine sigurnost građana i okoliša, kaže da će posljedice tek biti, dugoročno onečišćenje tla i na zdravlje ljudi, životinja i biljaka.

Predsjednik udruge Zeleni Osijek Jasmin Sadiković smatra da je to bila “najveća ekološka katastrofa u novijoj hrvatskoj povijesti”, a na njegovo pitanje zašto se niti jedan predstavnik ministarstva nije tih dana pojavio na požarištu, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat  odgovorio mu je da to treba pitati tadašnjeg ministra Davora Filipovića koji je imao stav da se ne trebaju tamo pojaviti.

Horvat je rekao da se on ondje zatekao “sasvim slučajno” te izrazio žaljenje što se požar dogodilo na prostoru njegove županije i kod ozbiljnog obrađivača koji je imao povjerenje države da ispunjava ciljeve u reciklaži prema Europskoj komisiji i koji zapošljava 500 radnika.

Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije naglasila je da se neće dogoditi ništa ako se ne promijeni kompletan sustav gospodarenja otpadom, osobito plastičnim.