Saborski zastupnici u utorak raspravljaju o zakonskim izmjenama prema kojima će ravnatelje i dio članova upravnih vijeća muzeja, arhiva i knjižnica izravno imenovati gradonačelnici i župani, a oporba upozorava da se radi o centralizaciji moći u rukama jednog čovjeka.
”Prvom izmjenom uređuje se imenovanje i razrješenje ravnatelja i dijela članova upravnih vijeća arhiva, muzeja i knjižnica kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave na način da ih imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača” kazao je državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Ivica Poljičak na objedinjenoj saborskoj raspravi o izmjenama zakona o arhivima, muzejima i knjižnicama.
Izvršno tijelo u jedinicama lokalne samouprave čine načelnici, gradonačelnici i župani koje će tako dobit ovlast da imenuju ravnatelje kulturnih ustanova u svojim jedinicama, što su dosada radila predstavnička tijela.
”Radi se o centralizaciji kojom se stavlja moć u ruke jednog čovjeka koji će vedriti i oblačiti svim ustanovama”, kazala je SDP-ova Sabina Glasovac, a Dalija Orešković (Stranka s imenom i prezimenom) smatra da se ovim prijedlogom vraća ”zastarjeli model upravljanja iz bivšeg sistema”.
Poljičak je odgovorio da su se, zbog nedostatka dogovora o kandidatima u gradskim ili županijskim vijećima mnoge jedinice lokalne samouprave obratile resornom ministarstvu s molbom da ono imenuje vršitelje dužnosti pojedinih ustanova.
”Primjerice, Muzej grada Rijeke zbog odnosa unutar predstavničkog tijela nije uspio imenovati ravnatelja, stoga smo mi imenovali vršitelja dužnosti. U Zadru smo imali situaciju da su članovi Upravnog vijeća podnosili ostavke, a predstavničko tijelo nije imenovalo nove. Morali smo zaštiti knjižnicu i djelatnost kao takvu, a nismo pozvani da rješavamo odnose unutra predstavničko tijela”, rekao je državni tajnik.
Zastupnica Možemo Urša Raukar Gamalin smatra da ovakvi slučajevi nisu razlog da se čelnicima lokalnih jedinica omogućuje da izravno biraju ravnatelje i članove Upravnog vijeća koje bi trebalo nadzirati iste te ravnatelje.
”Demokracija je zahtjevan posao. Zbog toga što se ponekad neki ne mogu dogovoriti, ne možemo se vraćati u bivše sustave i ne možemo dozvoliti da se ide korak natrag u demokratskim procesima, da se isključuje predstavničko tijelo građana”, naglasila je.
HDZ-ov zastupnik Andro Krstulović Opara odbacio je teze da se iza predloženih izmjena krije ukidanje demokracije. Istaknuo je da gradonačelnici imaju pravo birati svoje suradnike, za što su dobili mandat od svojih birača.
”Kolege iz Možemo su rastjerali sve kvalitetne ravnatelje iz zagrebačkih muzeja i dovodile ljude iz Ljubljane upravo jednom takvom oktroiranom politikom koja se vodila većinom u nekvalificiranom gradskom vijeću”, kazao je.
Osim promjena u imenovanjima i razrješenjima ravnatelja i članova upravnih vijeća, izmjenama zakona uvodi se digitalizacija muzejske, arhivske i knjižnične građe te regulira prodaja suvenira, publikacija kataloga, knjiga i časopisa u izdanju muzejskih ustanova i nakladnika.