Ženska mreža Hrvatske sa svojim članicama 26. listopada, održala je javnu raspravu „Gdje su žene u lokalnim politikama? – Prepoznavanje potreba različitih skupina žena kroz javne politike“ u sklopu projekta „Zagovaranjem do ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini“ financiranog od strane Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj, javni poziv za srednje projekte 2022.
U Križevcima se javna rasprava održala u prostoru Udruge “HERA“ Križevci. Na raspravi su sudjelovale predstavnice lokalnih tijela i organizacija civilnoga društva te medija.
Istraživanje se provodilo u 8 jedinica lokalne samouprave čiji su strateški dokumenti obuhvaćeni u analizi; gradovi Zagreb, Split, Križevci, Mali Lošinj i Pakrac te općine Biskupija, Donji Lapac i Plitvička jezera.
Na raspravi su prikazani rezultati analize javnih politika provedenih tijekom 2022. i 2023. godine u koju je udruga “HERA“ Križevci uključena kao jedna od članica Ženske mreže Hrvatske te jedna od partnerica na projektu. Pritom su analizirani glavni strateški dokumenti navedenih jedinica lokalne samouprave koji su odabrani na temelju njihove relevantnosti, kao i razdoblja provedbe (do 2025.godine). Obrađeni su dokumenti: Provedbeni program Grada Križevaca za razdoblje od 2021.godine do 2025. godine te Strategija zaštite od nasilja u obitelji grada Križevaca 2021-2025.godine, Statut grada Križevci. Analiza je vezana za 3 ključna područja Strategije Europske komisije: sloboda od nasilja, rodno ravnopravno gospodarstvo i ravnopravnost žena u vodećim položajima u svim područjima društva. Posebna usmjerenost analize bila je na potrebama marginaliziranih i ranjivih skupina žena: Romkinje, lezbijke, žene s invaliditetom, žene koje su preživjele nasilje, pripadnice nacionalnih manjina, žene u ruralnim područjima, starije žene, mlade žene i djevojčice.
Analiza je provedena uzimajući u obzir kako su žene i dalje nedovoljno zastupljene u javnom životu, a vladine politike ne uzimaju u obzir potrebe i prioritete žena što dovodi do politika koje ne zadovoljavaju potrebe žena ili te iste politike imaju neželjene posljedice.
Rezultati provedene analize pokazuju kako mjere unutar javnih politika indirektno ili nenamjeravano utječu na rodnu ravnopravnost unutar hrvatskog društva dok direktne mjere koje su usmjerene na žene i rodnu ravnopravnost nisu prisutne ili su pak rijetke u većini analiziranih strateških i provedbenih dokumenata jedinica lokalne samouprave.
Analiza je pokazala kako većina javnih politika unutar osam jedinica lokalne samouprave sadrži indirektne mjere koje odgovaraju elementima EU Strategije za rodnu ravnopravnost u tri područja, sloboda od nasilja, rodno ravnopravno gospodarstvo i ravnopravnost u vodećim položajima u svim područjima društva. Vodeći se zadanim elementima strategije, analiza je pokazala kako su unutar javnih politika uključene one mjere koje se indirektno vežu uz elemente strategije koji se odnose na dostupnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanje djece te na potpore za poboljšanje dostupnosti i cjenovne pristupačnosti kvalitetnih usluga skrbi za djecu i druge uzdržavane osobe. Provedbeni program Grada Križevaca navodi Mjeru 6. Briga o djeci; Aktivnost 6.1. Proširenje zgrade Dječjeg vrtića Križevci gdje se povećanjem kapaciteta vrtića osigurava i veća dostupnost usluge, te također sufinanciranje prijevoza učenika, studenata te stipendiranje studenata deficitarnih zanimanja. Indirektna mjera koja se odnosi na dostupnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanje djece te na potpore za poboljšanje dostupnosti i cjenovne pristupačnosti kvalitetnih usluga skrbi za djecu i druge uzdržavane osobe, indirektno utječe na položaj žene unutar gospodarstva i tržišta rada, njezin financijski odnosno ekonomski status, osobni razvoj te slobodno vrijeme.
Ulaganje u infrastrukturu kao i besplatne javne usluge također indirektno utječu na položaj žena unutar društva. Žene češće koriste javne usluge prijevoza, a razvojem primjerice biciklističkih staza može utjecati na financijsku neovisnost žene ili pak obrazovanje. Žene iz ruralnih područja koja su često prometno slabije povezana s mjestima ili gradovima s više mogućnosti zaposlenja ili obrazovanja ulaganjem u prometnu infrastrukturu stječu opciju lakše dostupnog obrazovanja pa time i ekonomskog i financijskog razvoja. S druge strane, takva mjera također pridonosi uključivanju žena starije dobi, koje žive u izoliranim slabije prometno povezanima mjestima ili su lošijeg financijskog statusa, unutar društva, a što nadalje pridonosi aktivnom i dostojanstvenom starenju žena. Provedbeni program Grada Križevaca navodi Mjeru 4. Komunalno gospodarstvo Aktivnost 4.5. Uređenje autobusnih stajališta.
Sukladno EU Strategiji rodne ravnopravnosti gdje se jedan od tri područja Strategije odnosi na rodno ravnopravno gospodarstvo, analiza je pokazala kako se u većini slučajeva radi o indirektnim mjerama u sklopu ciljeva za obrazovanje, infrastukturu, unaprjeđenje vrtićkog i predškolskog odgoja te razvoja poduzetništva osim u slučaju Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini gdje su jasno naglašene direktne mjere za elemente analize; jednake mogućnosti za uspjeh, ukidanje razlika na temelju spola na tržištu rada, prepreke pristupanju tržištu rada i ostajanja na njemu te slobodno se profesionalno razvijati prema svojem izboru, bez ograničenja stereotipnih normi, ekonomska neovisnost, jednako plaćeni za rad jednake vrijednosti te jednak pristup financiranju (potpore za ulaganje i poduzetništvo).
Kada govorimo o strateškom području slobode od nasilja, analiza je pokazala kako možemo govoriti o direktnim mjerama u kontekstu Akcijskog plana grada Zagreba. No analizom Strategije zaštite od nasilja u obitelji grada Križevaca govorimo o indirektnoj mjeri koja se odnosi na žene. Iako Strategija navodi statističke podatke unutar kojih je vidljivo kako su žene u većini slučajeva obiteljskog nasilja žrtve nasilja, unutar samih mjera se navodi pojam žrtve ne žena čime mjera postaje indirektna.
Mjera 5. Planirati i programirati zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji u suradnji između Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Križevci skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji
Mjera 6. Poticati poslodavce na zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji
Mjera 7. Osnivanje socijalnog poduzeća za zapošljavanje žrtava obiteljskog nasilja.
Također je važno za naglasiti kako neke od javnih politika prepoznaju problem nasilja u obitelji te nasilja nad ženama ali prepoznavanje ostaje nevidljivo u predloženim mjerama.
Nasilje i zlostavljanje žena i dalje je rašireno i nedovoljno prijavljeno. Obiteljsko nasilje i zlostavljanje često uključuje i financijsko zlostavljanje. Financiranje specijalističkih usluga za žene koje su doživjele nasilje ključno je za promicanje ravnopravnosti spolova. Smanjenje takvih usluga može ostaviti žene bez pomoći u prevladavanju traume. Za one koji trenutno doživljavaju nasilje, gubitak usluge kao skloništa može biti opasan po život. Pristup žena neovisnom financijskom prihodu je važan; politike koje ga smanjuju mogu povećati ranjivost žene na financijsko i druge oblike zlostavljanja.
Putem proučavanja javnih politika ističemo potencijalne neželjene posljedice koje vlast i lokalna vlast inače ne bi predvidjele, kao i nenamjerne, moguće negativne učinke javnih politika.
Važno je za naglasiti kako je analiza pokazala da postojanje direktnih mjera u analiziranim javnim politikama ne postoji ili su vrlo rijetke te, osim već navedenih mjera unutar Akcijskog plana Zagreba. Također, intersekcijski, ne postoji prepoznata potreba stvaranja mjera direktno usmjerenih na posebne potrebe ženskog stanovništva osim unutar već naglašenog akcijskog plana grada Zagreba.
„Projekt „Zagovaranjem do ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini“ je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.“ Provodi ga Ženska mreža Hrvatske u partnerstvu sa sa svojim članicama – udrugom Domine – organizacijom za promicanje ženskih prava, Udrugom “HERA” Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva “DELFIN” Pakrac, udrugom Pokretač Korenica, Udrugom žena Romkinja Bolja budućnost i Centrom za zdravo odrastanje „Idem i ja“ Mali Lošinj.