Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja u četvrtak su poručili da se o povećanju plaća u svim javnim službama, uključujući i mlade znanstvenike, raspravlja u sklopu pregovora s javnim službama, a dodatna usklađivanja mogu se očekivati nakon donošenja novog Zakona o plaćama.
Odgovor je to Ministarstva na upit Hine da prokomentiraju današnji prosvjed “Mladi u znanosti – visokoobrazovani, nisko plaćeni” na kojemu je upozoreno na dugogodišnju potplaćenost mladih znanstvenika, čije plaće zaostaju za onima u gospodarstvu, te zatražena pravedna cijena rada za sve u sustavu znanosti.
“O povećanju plaća u svim javnim službama, uključujući i mlade znanstvenike, raspravlja se u sklopu pregovora o povećanju osnovice u javnim službama. A dodatna usklađivanja plaća mogu se očekivati nakon donošenja novog Zakona o plaćama i Uredbe o koeficijentima u javnim službama”, odgovorili su iz Ministarstva.
Ističu i da je prosjek neto plaće na institutima za mjesec kolovoz 2023. za znanstvene suradnike bio 1.600 eura, za više znanstvene suradnike 1.750 eura, za znanstvene savjetnike 2.100 eura, a za znanstvene savjetnike u trajnom zvanju 2.600 eura.
Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Tvrtko Smital na prosvjedu je, uz ostalo, rekao da asistent doktorand ima pravo tražiti “da mu plaća bude na razini prosječne u Zagrebu ili da bude plaćen koliko je prosječno plaćena osoba s visokom stručnom spremom u gospodarstvu”.
Prema posljednjim objavljenim podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje prosječna neto plaća u Gradu Zagrebu za lipanj iznosila je 1317 eura.