Lijeva saborska oporba ocijenila je u četvrtak da je suspenzija šengena u ovom trenutku pretjerana reakcija i da je riječ o odluci koja se ne smije donositi jednostrano nego na razini EU-a, a premijera pita je li točno da je Hrvatska odbila pomoć Slovenije i Frontexa.
“Slovenska odluka je posljedica odluke Italije da uvede takve kontrole na granici sa Slovenijom, ali iz istupa slovenskog ministra unutarnjih poslova čujemo da je razlog za to i što Hrvatska nije željela prihvatiti pomoć Frontexa i Slovenije u zajedničkoj kontroli i nadzoru hrvatske granice”, rekao je na konferenciji za novinare Peđa Grbin (SDP).
Od Andreja Plenkovića i Davora Božinovića želimo jasno čuti je li točno da je Slovenija od Hrvatske tražila da na našu granicu dođe Frontex, da je Slovenija ponudila da se naprave zajedničke patrole na vanjskoj granici EU i je li točno da je Hrvatska to odbila iako je iz izjava slovenske strane bilo jasno da će to praktički značiti suspenziju šengena i uvođenje kontrola na našim granicama, zatražio je.
To je problem za Hrvatsku, ne samo zbog turizma, nego i za sve naše sugrađane koji žive u pograničnim područjima i dnevno prelaze granicu, kazao je, naglasivši da nisu za ograde na granici jer se pokazalo da ne rješavaju problem te da je na granici mjesto policiji, a ne vojsci.
Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost, podsjetio je da na nedavnoj sjednici Odbora od ministra unutarnjih poslova Božinovića nisu dobili odgovor na pitanje postoji li mogućnost da Hrvatskoj bude suspendiran šengen i kakav je odnos Hrvatske prema Frontexu.
Nejasno mi je zašto je Plenković odbio pomoć slovenske policije i Frontexa jer smo za posljedicu dobili ovu situaciju, kazao je, najavivši da će u sljedeća dva tjedna vjerojatno ponovno sazvati sjednicu Odbora kako bi ministar Božinović objasnio što će učiniti ako dođe do pune suspenzije šengena.
Sandra Benčić (Možemo!) smatra da je suspenzija šengena koja se pravda situacijom na Bliskom istoku u ovom trenutku zaista pretjerana reakcija jer je to mjera koja, kada se uvodi, treba biti dogovorena na razini čitave EU i kada ne postoji nijedna blaža mjera za osiguravanje granica.
„Ovo pokazuje i nepravdu da se teret migracija i sigurnosni rizici prenose isključivo na zemlje periferije Europske unije, koje su već u lošijem položaju, a ovime ih se stavlja u još lošiji ekonomski položaj”, rekla je.
Ocijenila je da je Plenković morao na razinu Europskog vijeća i EK dignuti temu kako zajednički snositi teret sigurnosnih i ostalih kriza na način koji neće nas, zemlje periferije, stavljati u nepovoljniji položaj.
Jednostrane suspenzije šengena na svaki sigurnosni rizik u svijetu moraju postati neprihvatljiva praksa nego se o tome mora dogovarati na razini Vijeća, istaknula je.
Politike straha i radikalizacije mjera politike su koje će kad-tad doživjeti propast jer se na strahu ne može upravljati ni graditi društvo, prokomentirala je zahtjeve desnih stranaka da se na granice dovede vojska.
Protiv koga je ta vojska, protiv ljudi koji bježe od siromaštva i rata, zapitala je kazavši da to ne znači da se ne trebamo baviti problemom ilegalnih migracija pogotovo stoga jer ćemo se kontinuirano suočavati s krizama.