Saborska oporba upozorila je u četvrtak u raspravi o zakonskim izmjenama koje se donose nova pravila za utjerivače dugove da država ne kontrolira agencije za naplatu potraživanja i ne štiti dužnike, što su vladajući negirali.
“Regulacija agencija za naplatu potraživanja bila je manja od regulacije frizerskog salona u kojem frizerka mora imati certifikat da je frizerka i da to može raditi”, rekla je Sandra Benčić (Možemo!).
Upozorila je da su građani “minimalno osam godina bili prepušteni predatorskom obliku prisile u plaćanju dugova”. Podsjetila je da su u Saboru šest puta tražili da se potrošački krediti izuzmu od mogućnosti prodaje trećoj pravnoj osobi koja nije kreditna institucija.
Pozitivno joj je što se uvodi proces licenciranja agencija, no traži i da se uvede kontrola podrijetla kapitala kojim se dugovi otkupljuju.
“Netko otvori agenciju s 20.000 kuna pologa jer je obični d.o.o i drugi dan otkupi potraživanja od banke u vrijednosti 30 milijuna kuna. Njega nitko ne pita otkud tih 30 milijuna kuna. To je apsolutno polje za pranje love a vi to i dalje dozvoljavate”, poručila je.
SDP-ov Boris Lalovac upitao je kako to da država ne kontrolira od kud agencijama novac za temeljni kapital a provjerava svakome otkud mu primjerice 10.000 eura. Smatra da se predloženim izmjenama ne štite dužnici jer tržište duga sada u potpunosti nestaje.
Sarkastično je poručio da će dužnici, nakon sedam godina lihvarenja, biti u ‘povoljnijem’ položaju jer će ih se sada moći nazvati samo jedanput mjesečno, neće ih se moći uznemiravati na radnom mjestu te kontaktirati njegova poslodavca.
Zvane Brumnić (Klub Socijaldemokrati) smatra da je zakon trebao biti donesen prije sedam godina kada je to imalo smisla, ocijenivši da izmjene neće pomoći skoro nikome. Pozvao je Ministarstvo financija da razmisli o limitiranju prodajne cijene i načina na koji bi se građanima ponudilo da svoj dug otkupe po uvjetima koje će prodati nekom drugom.
Davor Dretar (Domovinski pokret) smatra da je država neregulacijom rada agencija za naplatu potraživanja dopustila kamatarenje jer je na tržište pustila agencije za koje se nije znalo porijeklo, izvor novca niti način na koji su kasnije utjerivali otkupljene dugove.
“Ljudi su zbog malenih iznosa otjerani u dužnička ropstva”, upozorio je. Pozvao je da se do drugog čitanja preciznije definira što je to “pretjerano inzistiranje na povratu” i maltretiranje.
Grozdana Perić (HDZ) negirala je tvrdnje oporbe da nema provjere podrijetla kapitala. Navela je da će prema zakonskim izmjenama nadzor agencija provoditi HNB te financijski inspektorat Ministarstva financija.
Ustvrdila je da se izmjenama osigurava i visoka razina zaštite potrošača te zabrana nepoštenih radnji na koje su se najčešće žalili kupci, poput neprimjerenog uznemiravanja, uznemiravanja poslodavaca i obitelji.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić rekao je da se predloženim zakonima uređuje rad agencije specijaliziranih za otkup i naplatu potraživanja kojima se uvodi obveza nuđenja mjera za olakšavanja otplate svim potrošačima koji imaju poteškoća u plaćanju. Naveo je da će sada dužnik morati biti obavješten o namjeri kupoprodaje potraživanja te dobiti obavijest nakon kupoprodaje.