Nedavno je iz tiska u nakladi Jesenski i Turk iz tiska izašla knjiga “Naše veliko spraviŠČe” Križevčanina Petra Babić. U sklopu proslave Bartolova, jučer u Greberancu kod Marija Harče, Babić je ukratko predstavio svoje djelo.
Inspiraciju za pisanje ove knjige Babić je dobio kao jedan od glumaca u predstavi koja se izvodi kroz tri dana Križevačkog velikog spravišča. -Naši Romeo i Julija odnosno Julček i Tilčika, sudac, odnosno između grada i sela, plemenitaša, umišljenih varošana zapravo su jedna dobra metafora za širu priču koju živimo zadnjih deset, dvadeset godina. Nisam pisao ovu priču romantičarski, kao Šenoa, nego je taj moj roman zapravo za 18 plus – pojasnio je Babić.
Roman Naše velko spravišče Petra Babića nastao je na temelju pučke kazališne predstave koja je pak nastala po legendi iz 14. stoljeća o mirenju plemenitih kalničkih seljaka Šljivara i varoških Purgera. Jezgra te predstave su slavni „Križevački štatuti“, a predaja kaže da su regule zapisane baš tim povodom tijekom trodnevnog vinskog mirenja, od petka do svete nedjelje. Čin mirenja je valjalo i armirati uz dva pečena vola, dar varošana, i pune bačve domaćeg vina, dar plemenitih seljaka, pa se istodobno još odvija i svadba, konstantno na rubu masovne tuče, sina potkalničkog kaštelana Julčeka, mentalno bitno potkapacitiranog a tjelesno obdarenog, i kćeri varoškog suca, sklone obdarenima.
Uz niz zapleta, komičnih, farsičnih i grotesknih scena uronjenih u hektolitre vina, koje pomaže iskrenju karaktera, nepredvidljivostima i napetostima, svi lokalni problemi će konačno i ironično biti riješeni jedne krležijanski pijane noći, na Vidovdan 1914-te godine.
Osim finog stila koji čuva i autentičnost i arhaične slojeve jezika, Babić je knjigu opremio s nekoliko stotina fusnota koje su mala enciklopedija križevačkog kraja i njegovih istaknutih ljudi sve do današnjih dana, pa još dodao i rječnik kajkavizama i grafičke priloge i stvorio jedinstvenu kombinaciju renoviranog povijesnog romana i etnološkog zbornika – stoji u pogovoru kojeg potpisuje Kruno Lokotar.
Petar Babić (Koprivnica, 10. travnja 1974.) osnovnu i srednju školu završio je u Križevcima. Diplomirao je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Objavio je roman-svaštaru Abecedarij (Naklada MD, Zagreb, 1997), roman-novine Babylondon (Matica hrvatska Križevci, 2001), suautorsku zbirku priča Pet autora traži naslov (KVARK & Dataart+, Čakovec, 2005) i humoristično-povijesni roman Naše velko spravišče (Jesenski&Turk, Zagreb, 2023). Uvršten je u antologiju nove hrvatske proze I. Štiksa i D. Šimprage 22 u hladu (Celeber, Zagreb, 1999) i knjigu kritika Seada Begovića Književna otkrivanja (Stajer Graf, Zagreb, 1998). S romanom-novinama Babylondon izvodio je performanse na Književnom petku, Festivalu prvih ZFF-a (posebna pohvala žirija), Bjelovaru, Đurđevcu, Koprivnici i Zrenjaninu (RS).
Višestruko je nagrađivan na natječajima za kratku priču Pričigin – Split, Nagrada Zlatko Tomičić – Karlovac, Galovićeve jeseni – Koprivnica, Nagrada Slavko Kolar – Čazma, Nagrada Stjepan Kranjčić – Križevci. Kratke priče prevođene su mu na strane jezike, objavljivao je u brojnim časopisima, zbornicima i novinama (Republika, Vijenac, Večernji list, SFeraKon, Biber) i po internetskim portalima. Živi i radi u Križevcima.
