Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”
Misno slavlje povodom blagdana Velike Gospe održano je u utorak u župi Blažene Djevice Marije Žalosne i sv. Marka Križevčanina u Križevcima, a svečano misno slavlje predvodio je vlč. Zvonimir Rogina, župnik Župe Presvetog Srca Isusova i sv. Ladislava u Malom Ravnu u zajedništvu s križevačkim župnikom vlč. Draženom Hladuvkom.
Inače, Papa Pio XII. proglasio je 1. studenoga 1950. dogmu o Marijinom uznesenju na nebo. On ovu dogmu usko povezuje s dogmom o uskrsnuću tijela, jer se svi nadamo i vjerujemo da ćemo jednom dušom i tijelom uskrsnuti na vječni život. Marijino uznesenje u nebo zahvala je njezina Sina za svu ljubav koju mu je za života iskazala. Ona, koju za života nije dotakla nikakva ljaga grijeha, i u smrti je oslobođena raspadljivosti te uznesena u nebesku slavu kao Majka Sina Božjega.
