Večeras je u sklopu 5. Križevačkog likovnog ljeta, gost Križevačkog likovnog kruga bio Stjepan Katić. U Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci otvorena je izložba “Memento”, a okupljene je uvodno pozdravila ravnateljica Tea Hatadi.
Izložba je rađena novom slikarskom metodom na 50 platana različitih formata, nazvanom Katić/Njavro metoda i može se pogledati do 29. srpnja.
Stjepan Katić istaknuo je kako je cilj ovog projekta bio prilagoditi današnje mogućnosti slikarstva, te prije svega autoru i njegovim afinitetima izražavanja dati počast jednoj od najljepših, najosjetljivijih, najstarijoj slikarskoj tehnici – pastelu, koja je djelomično crtež, a djelomično slika.
“Iako sam u posljednje vrijeme objektivno ispao iz “slikarske kondicije”, pošto nemam dovoljno vremena i ne slikam redovito, slikarski doživljaj bio je prevelik te je uveliko nadišao i napor i patnju koje sam koncem ovog proljeća proživljavao s jasnim ciljem ostvarenja planiranog projekta. I vjetar koji je na refule sve prevrtao, sad mi je postao drag.
Prvi dio projekta, pripremu platana, napravio sam u vanjskom dijelu atelijera u Ninu, započeo sa standardnim gessom, a planiranu odgovarajuću teksturu priredio korištenjem različitih mineralnih komponenti, u više slojeva, kao što su praškasti materijali od magnezijevog silikata, kalcijevog karbonata, silicijevog dioksida, amorfnog aluminijevog silikata, kristala aluminijevog oksida i drugim, reći ću arhivskim komponentama, pomiješanim u različitim odnosima, povezanim, što je isto važno, s vezivima polivinil acetata i metil celuloze, što je sve tvorilo finu (ili grublju) i potrebnu novu teksturu podloge. U ovom dijelu cilj mi je bio dobiti ne samo zamišljenu potrebnu teksturu podloge, nego i elastičnost uz dovoljan broj tzv “zubi” tj. veličine i količine čestica tzv. “grita”, istaknuo je.
Pozdravne riječi uputili su i predsjednica KLK-a Marijana Šatrak, slikarica Zorica Majnarić, pjesnik i pisac Josip Petrlić – Pjer i predsjednik HKLD-a Rok Čivljak.
Stjepan Katić, zaprešićki slikar, rođen 1959. godine u Čapljini, od 1978. godine živi i radi u Zagrebu, a od 1984. živi u Zaprešiću. Nakon maturiranja gimnazije, godine 1983. diplomirao je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu (Biotehnologija – Biokemijsko inženjerstvo). S 24 godine položio ispite na doktorskom studiju, a 2004. magistrirao prirodne znanosti (Odsjek Kemija / Biokemija) na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu. Objavio 15 znanstvenih (CC) radova. Jedan semestar boravio na UC Davis | California (SAD), Molecular and Cellular Biology, prof. Raymond L. Rodriguez. Godine 2022. dobio Plaketu grada Zaprešića, a 2008. Medalju za doprinos u kulturi i suvremenim tehnologijama.
O njegovom likovnom stvaralaštvu objavljena je monografija Hrvatski suvenir – slikarstvo Stjepana Katića, autorice Sendi Deželić u izdanju Kluba Zapreščana. Uspio je stvoriti impresivan slikarski opus različitih tematika u različitim slikarskim tehnikama. Slikar je i crtač veduta, pejzaža, mrtve prirode, sakralnih motiva te portreta i to u slikarskim tehnikama – ulju, akvarelu, ugljenu, olovci, kombiniranim tehnikama, a posebno u pastelu. Zagrebu je posvetio cijele cikluse. Oslikao je i druge hrvatske gradove: Varaždin, Zaprešić, Požega, Vinkovci, Nin, Dubrovnik, Metković, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka, Pula, Gospić, Sisak, Bjelovar, Osijek, Slavonski Brod, Samobor i druge. Objavljeno mu je 14 grafičkih mapa: Zagreb – od Griča do Kaptola, Zagrebačka katedrala, Zagrebačka šetnja, Stari Zagreb – staro zlato, Zagreb – metropola hrvatskoga duha, Zagreb – od Gradca do Kaptola, Zaprešićke šetnice, Trgovi i ulice Varaždina I, Trgovi i ulice Varaždina II, Varaždinski zvonici, Požega I, Požega II, Ivanićgradski etno i Samoborske vedute.
Izradio je četiri ciklusa Križnog puta Isusovog, a dva su postavljena u crkvama u Gradcu kod Neuma i Šemnici kod Mihovljana, a jedan ciklus u sjedištu HKLD-a u Zagrebu. O Katićevom likovnom radu pisali su i govorili: Stanko Špoljarić, Dubravko Horvatić, Nikola Skledar, Ernest Fišer, Željko Špoljar, Božidar Petrač, Branko Pilaš, Josip Depolo, Marija Bajt, Antun Bauer, Snježana Pintarić, Juraj Baldani, Mladen Čutura, Pavao Bucić, Radomir Papo, Silvija Bosner, Željko Obad, Ljubomir Radovančević, Krešimira Gojanović, Josip Petrlić Pjer, Miroslav Pelikan, Zorica Majnarić, Snježana Novotny, Josip Tkalčec – Bećar, Marijana Šatrak, Ivan Keretić, i drugi. Radovi mu se nalaze u različitim izložbenim prostorima kao stalni postav u muzejima, galerijama, crkvama, bolnicama i privatnim zbirkama. Ostvario je 49 samostalnih i više skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Slike su mu objavljene u knjigama, zbornicima, razglednicama, kalendarima i video zapisima. Autor je 75 metarske slike na platnu (visina 1,6 m): 1000 ruža – pocvijećeni put u Eden, predstavljene 2022. godine u Križevcima. Pokrenuo je i vodi ii vodio likovne radionice i kolonije More na Rabu i Ninu. Suosnivač umjetničke kolonije u Zaprešiću Matija Skurjeni i humanitarne aukcije Ivo Košir, zagrebačkih likovnih kolonija URIHO te umjetničke kolonije u Neumu.
Organizirao je i nekoliko međunarodnih likovnih radionica (u Varaždinu i Rabu). Organizirao likovnu radionicu za Psihijatrijsku bolnicu Vrapče te od 2006. do 2008. godine organizirao na Rabu likovne radionice za 1000 slika za nove prostore KBC-a Zagreb na Rebru. Suradnik u Galeriji Sunce Zagreb. Urednik web stranica hkld.hr i akademija-art.hr. Član je Kluba Zapreščana i Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u Zagrebu. Radi u Kliničkom bolničkom centru Zagreb na lokaciji Rebro.