SAD i Velika Britanija osudile su u ponedjeljak odluku Rusije da obustavi svoje sudjelovanje u Inicijativi za izvoz žitarica iz ukrajinskih luka na Crnom moru (BSGI) što će, kako tvrde, pogoršati sigurnost hrane i ugroziti milijune ljudi, te pozvale Kremlj da je poništi.
“Pozivamo vladu Rusije da odmah poništi odluku o izlasku iz sporazuma o izvozu žitarica preko Crnog mora”, priopćio je savjetnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Adam Hodge.
London također traži da Rusija obnovi BSGI i da se obveže na punu primjenu tog sporazuma.
“Jednostranim potezom koji je doveo do propasti BSGI-a, Rusija je iskoristila hranu kao oružje i sprečava da žitarice dođu do onih kojima je to najpotrebnije”, rekao je glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova.
“Britanija osuđuje ruski očiti pokušaj da našteti najranjivijima”, dodaje se u priopćenju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je rekao da se sve mora učiniti kako bi crnomorski koridor za izvoz žita i dalje mogao koristiti, prenio je njegove riječi glasnogovornik Serhij Nikiforov.
“Čak i bez Ruske Federacije, sve se mora učiniti kako bismo koristili crnomorski koridor. Ne bojimo se”, rekao je Nikioforov.
Rekao je da su ih kontaktirale kompanije i brodovasnici i da su spremni ako ih Rusija propusti.
“Turska ih i dalje pušta, svi su spremni nastaviti opskrbu žitom”, dodao je.
U somalskom Mogadišu vijest je dočekana sa strepnjom.
Kad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu cijene pšenice su u Somaliji dvostruko skočile, a potom pale za četvrtinu nakon potpisivanja BSGI-a.
“Ne znam kako ćemo preživjeti”, rekla je Halima Hussein, majka petero djece.
Trgovci procjenjuju da bi vreća 50 kila pšenice, koja sada košta 20 dolara, mogla porasti na 30.
U 2022. Somalija je iz Ukrajine uvezla 84.000 tona žita, a godinu ranije 31.000.
UN-ov Svjetski program za hranu također se snažno okrenuo ukrajinskim žitaricama kako bi prehranio ljude u zemljama koje pate od sukoba i ekstremnih vremenskih prilika, uključujući Somaliju, Jemen i Afganistan.
Analitičari kažu da će cijene nekih osnovnih namirnica vjerojatno porasti kao rezultat odluke Rusije, iako se globalna dostupnost žitarica poboljšala od početka rata zbog većih zaliha od proizvođača poput Rusije i Brazila.
Shashwat Saraf, direktor za hitne slučajeve u istočnoj Africi u Međunarodnom odboru IRC, rekao je da će utjecaji biti dalekosežni u Somaliji, Etiopiji i Keniji, koje se suočavaju s najgorom sušom na Rogu Afrike u desetljećima.
Osim izravnog utjecaja smanjene ponude iz Ukrajine, jednog od najvećih svjetskih dobavljača žitarica, nestabilnost na globalnom tržištu vjerojatno će dovesti do toga da zemlje sa skromnim viškovima zaustave izvoz, rekao je Saraf.
S višim cijenama hrane, humanitarne agencije poput IRC-a morale bi povećati vrijednost novčanih transfera koje daju gladnima za kupnju hrane, prisiljavajući ih tako da smanje broj korisnika, dodao je Shashwat.
U ponedjeljak je u Mogadišu već bila navala na zalihe.
“Sada moram kupiti više vreća pšeničnog zrna prije nego što najveći trgovci podignu cijenu. U suprotnom, naši siromašni kupci ne mogu si priuštiti kupnju skupe hrane poput pšenice”, rekao je trgovac Mohamed Osman za Reuters.