Svetoj Doroteji posvećen je mali broj crkvi, a nisu česti niti oltari ove svetice. Pa ipak, njeni su prikazi česti, gotovo redoviti na oltarima Bogorodice i nekih drugih svetica. Djevica i mučenica jednog od posljednjih, ali i posebno žestokih progona kršćana, u vrijeme cara Dioklecijana.
Prihvatila je vjeru kao djevojčica, te se odbila klanjati poganskim bogovima i proglasila se Kristovom zaručnicom. Uhićen je, i potom mučena, te osuđena na smrt. Kad su je vodili na stratište da joj odrube glavu, neki joj je stražar doviknuo: ‘Pošalji mi iz svog raja cvijeća i plodova!’ Doroteja se zaustavila i sasvim ozbiljno mu odgovorila: ‘Obećajem da hoću.’
Kad su joj se već spremali odrubiti glavu, odjednom je s neba sišao anđeo noseći košarice s ružama i jabukama, a Doroteja, vidjevši to, zamolila neko dijete da odnese jednu košaricu tom vojniku.
Bogorodica na prijestolju sa sveticama, sveta Doroteja desno gore. Nacionalna galerija Budimpešta, 15. stoljeće
Sveta Doroteja, Ormož, Muzej, 15. stoljeće
Povorka svetica: Magdalena, Barbara, Doroteja, Župna crkva svetog Brcka, Kalnik, 16. stoljeće
Legenda dalje kaže da se vojnik, potresen, odmah obratio, te kasnije i sam podnio mučeništvo. Sveta Doroteja, spada među one svetice zaštitnice ‘širokog spektra’, te je pored svojeg posebnog patronata (cvjećari, vrtlari, proizvođači piva), zaštitnica u uobičajenim nevoljama, kod poroda, u smrtnim opasnostima, zaštitnica mladenki i babinjača itd.
Prikazuje se sa košaricom u kojoj se vide jabuka i ruža, redovito okrunjena. Kruna se u svetačkoj ikonografiji stjecala mučeništvom, djevičanstvom i / ili isticanjem u doktrini. Zajedno sa Margaretom, Katarinom i Barbarom, česta je ‘počasna straža’ okrunjenoj Bogorodici. Ponekad su raspoređene oko Bogorodičinog prijestolja, a ponekad u povorci stupaju na freskama ili mozaicima. Kult joj je raširen srednjom Europom, do Mađarske i Slovenije, te po središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj.
Povorka svetica: Katarina, Barbara, Doroteja, Crkva svete Magdalene, Judenburg, Austrija
Sveta Doroteja, Bogorodičin oltar, župna crkva Đurđic, majstor Stjepan Szever, 18. stoljeće