Piše: pukovnik Zvonko Beljo
Zbog sve složenije situacije na Pakračko-lipičkom bojištu, pada Grada Lipika 28.11.1991., te opsade grada Pakraca i evakuacije dijela grada, pa i Pakračke bolnice, 3. pješačka bojna 117. Brigade Križevci odlazi na Zapadnoslavonsko ratište u okviru Operativne grupe Pakrac (OG PAKRAC) uključujući se u operaciju „Orkan 91“ koja je u tijeku.
Dana 29. studenoga 1991. bojna kreće sa 376 pripadnika. Priključuje joj se 14. prosinca iz Križevaca novoustrojena 3. satnija, tako da je bojna tada brojila 500 pripadnika. Kolona, formirana između sela Bukovja i Treme bila je duga 7 kilometara, je stigla u selo Brekinjska. Dio postrojbe privremeno je bio smješten u selu Brekinjskoj, a dio u Antunovcu. U Brekinjskoj je uspostavljena veza s predstavnicima tamošnjeg Kriznog štaba. Zapovjednik 3. bojne pukovnik Zvonko Beljo Dana 30.11.1991. donio je zapovijed za obranu koja je dostavljena svim osnovnim postrojbama.
Prema obavještajnim podacima neprijatelj je do 29. studenoga ovladao potezom Kukunjevac – Sklizavac – Smrtiće – Dobrovac – Lipik – Japaga i dalje, te pokušava utvrditi i organizirati obranu. Procijenjeno je da će neprijateljske snage napadati na pravcima: sela Kukunjevac – Sklizavac, Kukunjevac – Batinjani i Kukunjevac, zatim na pravcu Smrtiće – Crna Bila – Klisa, a pretpostavlja se da će napad biti podržan topništvom na području Crna Bila. Postojala je i realna opasnost od ubacivanja neprijateljskih izvidničko-diverzantskih grupa.
Prema zapovijedi za obranu naša bojna brani područje desno od sela Tornja, lijevo od sela Klisa, a po dubini selo Obrijež. Osnovna zadaća je onemogućavanje neprijateljskim snagama djelovanje na navedenim pravcima te stvarati preduvjete za protunapad posebice u pravcu Kukunjevca. Dana 1. prosinca poginuo je Vilim Pisačić od protutenkovske mine koju je JNA postavila u Batinjanima pokraj Pakraca.
Vilim Pisačić
Pripreme za oslobađanje Lipika počele su 4.11.1991. godine, a 3. pješačka bojna 117. Brigade Križevci je sudjelovala u oslobađanju grada Lipika. Planiranje operacije oslobađanja Lipika bilo je u zapovjedništvu obrane sektora u selu Donja Obrijež 4. prosinca gdje je kao stručnu pripomoć za pripreme i provedbu oslobađanja bio zamjenik zapovjednik Operativne Zone Bjelovar (OZ) brigadir Ivan Plasaj i pukovnik Josip Tomšić (koji je trebao neposredno rukovoditi i koordinirati napadom), pukovnik Željko Gašparac (načelnik inženjerije) i satnik Ozren Veselić koji je u OZ vršio dužnost načelnika topništva, a u napadu je trebao neposredno rukovoditi topničkom potporom.
Toga dana u 17.00 oni su u zapovjedništvu sektora organizirali sastanak na kojem su razradili kompletan plan napada i izdali zapovijedi podređenim zapovjednicima. Sastanku su prisustvovali zapovjednik obrane Pakraca, pukovnik Ivan Štefanec, zapovjednik 104. varaždinske brigade, pukovnik Ivan Rukljić, zapovjednik MUP-a iz Poljane, Đemo Paloš-Kobra, zapovjednik 54. samostalnog bataljuna iz Čakovca, Vladimir Šajn, zapovjednik 3. pješačke bojne 117. Brigade Križevci pukovnik Zvonko Beljo, zapovjednik 76. samostalnog pakračkog bataljuna, Stjepan Klasnić, načelnik Štaba operativne grupe, Antun Brkljačić – Tinča, zapovjednik tenkovske čete, Darko Banjeglav – Tigar, zapovjednik samohodne protuoklopne bitnice, Gedeon Berek, zapovjednik topova 122 mm, tzv. gvozdika, Miroslav Jurković- Vučko i instruktor Miroslav Antić, zapovjednik haubica 105 mm iz 104. brigade, Branko Bešanić, dr. Miroslav Kinčl – Igla, Nail Brulić – Babo, zapovjednik Policijske postaje Pakrac, zamjenik zapovjednika 76. samostalnog bataljuna, Marijan Kulhavi – Foka, operativac u Operativnoj grupi Pakrac, Duško Kliček i Dragan Selak iz osiguranja.
Brigadir Ivan Plasaj, koji je vodio sastanak, komentirao s posebnom pozornošću da zapovjednicima ulije samopouzdanje i vjeru u uspjeh riječima: “Zamisao za napad je dobra – imamo ih. Ukoliko netko naiđe i na malo jači otpor neprijatelja, zahtijevajte topničku potporu, ako treba i srušiti neki objekt ispred nas, srušit ćemo ga, ali Lipik moramo osloboditi. Početak napada bit će sutra u 09,00 s topničkom pripremom.”
Poslije njegove završne riječi napad je počeo prema planu, topničkom pripremom u 09:00, a izveden je obuhvatom, s glavnim udarom po čelu. U napadu je sudjelovalo oko 600 boraca uz potporu tenkova i topništva. Na lijevom krilu je od Tabora krenula satnija 54. čakovečkog bataljuna pod zapovjedništvom Zvonimira Košira. Cilj joj je bio proboj prema pruzi i ugrožavanje boka neprijatelja. Zajedno s njima išla je i postrojba MUP-a Lipik pod zapovjedništvom Emira Delića – Ribe te nekolicina boraca 76. bataljuna.
Na glavnom smjeru napada od Klise prema središtu Lipika išle su u više pravaca postrojbe MUP-a iz Poljane pod zapovjedništvom Đeme Paloša – Kobre i neposrednim vodstvom Nikole Cvitanovića – Mike. S njima je napadao i dio lipičke satnije 76. bataljuna, vod MUP-a iz Zaboka i tenkovi. Desnim krilom napadao je dio lipičke satnije 76. bataljuna pod zapovjedništvom Drage Kšiška i Marka Lujića na smjeru Klisa – Dobrovac. Preko Turkovače i Klizavca četnike je u Kukunjevcu napale dvije satnije iz sastava 3. pješačke bojne 117. Brigade Križevci pod zapovjedništvom Bože Lazara i Željka Jalžabetića-Cike, a od Gaja 2. satnije 54. čakovečkog bataljuna. Dr. Kinčl i dr. Golem neposrednu su pratili postrojbe u borbi, uz potporu sanitetskih stacionara iz Prekopakre. Ova akcija je zahtijevala i do tada najsloženiju logističku potporu.
Dana 4.12.1991. Izvidnička desetina, zajedno s časnikom zaduženim za osiguranje, izvidjeli su područje sela Batinjani – kota 158 (Crna bila –Ćorluk – Batinjani). U 16 sati s neprijateljskih položaja ispaljene su tri granate iz haubice 122 mm na kuću u Batinjanima u kojoj je bilo smješteno Zapovjedništvo bojne. Granate su pale u neposrednoj blizini kuće. Neprijateljske snage minobacačima napadaju položaje našega Pratećeg voda u Klisi. Lakše je ranjen jedan pripadnik bojne.
Dana 5.12.1991. postrojba kreće u napad koordiniranom akcijom u 09:00 sati napreduje u pravcu Dobrovca i Smrtića. 1. satnija krenula je s početnih položaja prema Sklizavcu i Smrtićima u blizini Kukunjevca. U poslijepodnevnim satima stigla je na položaj u neposrednoj blizini prve neprijateljske borbene linije. 2. satnija stigla je napredovanjem na kotu 156 između Dobrovca i Kukunjevca. Upućena je protuoklopna grupa za uništenje dva neprijateljska tenka koja su ispriječila na pravcu napada satnije. U tome se nije uspjelo što je usporilo napredovanje. Ova satnija nije uspjela uspostaviti koordinaciju protunapada sa 3. satnijom, koja je napredovala više desno od planiranog te je u suradnji s jednim vodom iz Dobrovca, oslobodila Dobrovac.
Stalnom minobacačkom vatrom s područja šume Turkovača – južno od mjesta Toranj, Prateći vod je doprinio napredovanju naše postrojbe. Pred večer, u 17 sati neprijateljske snage gađaju položaje 2. satnije koja se je povukla s prije osvojene linije. Istovremeno izvidničko-diverzantska grupa djeluje u samom Pakracu.
OPERACIJA “ORADA”
Petak, 6. prosinca 1991. bio je povijesni dan za Lipik. Naše snage među kojima je bila i 3. pješačka bojna 117. Brigade Križevci su uspješno nastavile napad i oslobodile grad. Narednih dana neprijateljske snage su žestoko napale Lipik i Pakrac, ali su ih branitelji uspješno odbijali i potiskivali. Akcija ima iznimno, pa i povijesno značenje u Domovinskom ratu jer je Lipik prvi oslobođeni grad ratne 1991. godine, a sve do “Oluje” 1995. godine jedini oslobođeni grad u Hrvatskoj.
Postrojbe iz sastava 3. pješačke bojne 117. brigade te snage MUP-a također napreduju i oslobađaju okupirana područja. Oslobođena je polovica Lipika. Vode se žestoke bitke oko Jagme i Korita, tako da se postupno ostvaruje bitan cilj. U 10:00 sati otvorena je minobacačka vatra prema važnim uporištima u Kukunjevcu. Vatru navodi Izvidnička desetina. Podržana minobacačkom vatrom 1. satnija kreće u napad te u 11:00 sati ulazi u Smrtiće, a zatim i u dio Kukunjevca – potiskujući neprijateljske snage prema Dobrovcu. 2. satnija sa desetinom BsT, uz sudjelovanje 2. voda 3. satnije zaposjeda položaje u blizini Dobrovca. Neprijateljske snage odgovaraju topničkom paljbom pa se 2. satnija privremeno povlači prema Klisi.
Dana 7. prosinca oslobađa se selo Dobrovac i Kukunjevac –Lijevo krilo 3/117 bojne za to vrijeme pokušava osloboditi Brezovac, a tijekom noći 7. na 8. prosinac dobiva pojačanje u MB 60 mm i BsT 82 mm. Sljedećeg dana, uz koordiniranu paljbu iz minobacača, bestrzajnih topova i pješačkog oružja razbijene su neprijateljske snage, a jedan vod nastavlja djelovanja prema Lipiku, uvezujući se s desnim krilom 101.br. HV.
Po zapovijedi OG Pakrac postrojba je razmještena u Dobrovcu i Kukunjevcu. Iz Kukunjevca izvlače se neprijateljske snage zajedno s civilima – koridorom koji im je ostavljen, a naša postrojba na djelu je pokazala poštivanje međunarodnog humanitarnog ratnog prava. Prva satnija zajedno s izvidničkom desetinom ulazi u Kukunjevac. Na putu prema Sklizavcu razminirano je 7 protupješačkih i 5 protutenkvskih mina. U 11:00 sati pripadnici izvidničkog voda naletjeli su vozilom na protutenkovsku minu na šumskom putu, te je na mjestu je poginuo Dražen Jelušić, a ranjeni su Berislav Žunić i Nikola Milić.
Berislav Žunić i Dražen Jelušić
Tijekom 8.12.1991. postrojbe 1, 2. i 3. satnija spojile su se na potezu sela Kukunjevac- Dobrovac – Grad Lipik. Dana 10.12.1991. u večernjim satima žurno je sazvan sastanak Zapovjedništva. Prema Zapovijedi za napad OG „Pakrac“ zapovjeđeno je postrojbi hitno prebacivanje u Pakrac i nastavak borbenog djelovanja.
Fotografije: Vlado Radotović, Marcel Kovačić