25. travnja obilježava se blagdan svetog Marka Evanđelista. Poseban je kult u kršćanskoj crkvi pisaca četiri kanonska evanđelja, te ih se, kao temelj kršćanske doktrine simbolički često prikazuje u četiri uglovna nosača kupole u crkvama. Prikazuje ih se u antičkoj odjeći (tunika i plašt) sa knjigom u ruci, te sa životinjom koja ih simbolizira. Simbol Marka je lav, a često se prikazuje jednostavno samo simbol sa knjigom, te je krilati lav sa otvorenom knjigom najčešći način prikazivanja evanđelista Marka.

Marko je jedna od tri ‘sinoptička’ evanđelista, za razliku od Ivana, čija se evanđeoska priča razlikuje po gledištu. Trojica ostalih, u mnogim se odlomcima potpuno poklapaju, te je jasno da su evanđelja nastajala jedno za drugim, preuzimanjem dijelova sadržaja. Iako klasična biblistika daje prednost Mateju, znanstvena biblistika 19. stoljeća izdvaja upravo najkraće, Markovo, evanđelje, kao najstarije, te kao neposredan izvor za Matejevo i Lukino. Markovo evanđelje počinje Isusovim krštenjem, te se ne bavi djetinjstvom, nego isključivo Isusovim ‘javnim’ djelovanjem.

Pored popularnosti koju ima kao evanđelist, Markova je popularnost posebno istaknuta u hrvatskim zemljama koje su bile pod dominacijom Mletačke republike, budući je Marko bio istaknuti zaštitnik Srenissime. Krilati lav sa knjigom krasio je sve javne zgrade, krune bunara, a posebice gradska vrata gradova pod Venecijom. Zanimljivo je primijetiti da mu je knjiga ponekad otvorena, te u njoj pišu riječi ‘Pax tibi Marce evangelista meo’ (Mir tebi moj evanđelistu Marko), međutim, ako se radi o pograničnom mjestu, ili ako se radi o ratnim zonama, knjiga koju lav drži šapama je zatvorena. Također jedna od najljepših i najstarijih crkvi u Zagrebu, župna crkva kraljevskog Gradeca, posvećena je svetom Marku Evanđelistu, što povjesničari povezuju sa značajnom kolonijom mletačkih trgovaca koji u Zagreb donose njegov kult već u srednjem vijeku.

Donosimo nekoliko prikaza svetog Marka Evanđelista, sa zagrebačke crkve Svetog Marka, potom iz Buja, Labina, Buzeta, Umaga, Zadra, Knina, te zanimljive prikaze ‘zatvorene knjige’ sa bedema i gradskih vrata istarskog Motovuna.

Zdenko Balog/prigorski.hr