16. studenoga 1242. – Zlatna bula Bele IV.

16. studenoga 2020. Autor: prigorski.hr Vremeplov 16. studenoga 1242. – Zlatna bula Bele IV.


Piše: dr. sc. Zdenko Balog



Na današnji dan, 16. studenoga 1242., kralj Bela IV. od roda Arpadovića, u Virovitici je izdao povlasticu građanima Gradca, brežuljka pored biskupskog Zagreba, tzv. Zlatnu bulu. Bule su bile posebno važne kraljevske i papinske isprave, a ovjerene nerijetko zlatnim pečatom, pojedine se nazivaju ‘zlatnima’. Poznata je i ‘Zlatna bula kralja Andrije II.’ izdana 1222., koja regulira međusobne odnose kralja i ojačanog staleža krupnih velikaša, dok je za našu povijest ova druga ključna. Ovo je ujedno najvažniji datum u povijesti Zagreba, budući da nam nije ostao očuvan datum (čak niti godina) osnutka Zagrebačke biskupije.

IMG_6991_resize

Izdavanje Zlatne bule uslijedilo je netom nakon tatarske provale u srednju Europu, pa se popularno uzima da je to razlog izdavanja isprave, što je ipak samo djelomično točno. Nakon slabljenja središnje kraljevske vlasti i jačanja velikaša (što je sadržaj prije spomenute Andrijine bule), kraljevi traže oslonac u ojačanom građanstvu, te raznim povlasticama jačaju gradove i potiču njihovo naseljavanje. Gradec nije prvi dobio ovakve povlastice: prethode mu Varaždin (1209. pa 1220.), Perna (1225.), Vukovar (1231.), Virovitica (1234.), Petrinja (1240.), a iste godine kada Gradec dobiva Zlatnu bulu, potvrđene su povlastice Samoboru. Ipak, povlastice Gradeca mnogo su šire od svih podijeljenih do tada, kao i od onih koje su izdavane i poslije ovog datuma. Gradec jedini dobiva odobrenje za izgradnju bedema, te jedini postaje grad, civitas, odnosno ‘slobodni kraljevski grad’. Ostale povlastice naselja nazivaju ‘villa’, ‘libera villa’, ‘magna villa’, što se može različito prevoditi kao (slobodna, velika) općina, naselje, vas, varoš, kako su to i prevodili razni povjesničari.

IMG_8488_resize

Ovaj složeni i komplicirani pravni dokument svojom podrobnošću predstavlja pravi statut grada, odnosno akt o njegovom osnutku. Zlatna bula podrobno regulira komunalnu samoupravu, sudska nadleštva, a odobrenjem građanima da si podignu obrambeni bedem, Gradec postaje snažno obrambeno uporište koje nerijetko ugošćuje kralja i kraljevska poslanstva. Blizina biskupskog sjedišta, te položaj na važnoj prometnici ‘vojnoj cesti’, koja Mađarsku povezuje s morem i trgovačkim lukama, povoljno djeluju na brz razvoj Gradeca, kao obrtničkog i trgovačkog naselja.

O multikulturalnosti Gradeca govori činjenica da je administracija podijeljena između slavenskih, njemačkih, mađarskih i latinskih (talijanskih) predstavnika, a i pravni položaj građana prema gradskoj upravi mješavina je različitih pravnih stečevina od Mađarske i Njemačke, pa sve do Francuske. Pravni položaj stečen Zlatnom bulom, kao i raznim potvrdama i proširenjima povlastica, koje će uslijediti, omogućit će Gradecu za sljedeća stoljeća razvoj potpuno nezavisan od susjednog Zagreba, biskupskog sjedišta koje stalno poseže za pravima i imovinom Gradeca.

IMG_2843_a_resize

 

Pitanje koje mnogo zaokuplja povjesničare također je pitanje naselja prije Zlatne bule. Razumljivo je da ove povlastice nisu dodijeljene pustopoljini u svrhu osnivanja naselja, jer bi tako nešto bilo vidljivo iz sadržaja povlastice (primjer Križevci 1252.), a pored toga, kralj napominje da su u povlasticu uključeni prava i dužnosti kako su ih sami građani predložili kralju. Više nego jedan povjesničar predlažu kontinuitet građana rimske Andautonije, koji da su, pod pritiskom barbarskih doseljenika i pljačkaša, našli pribježište u brežuljku na lijevoj obali Save, podno Medvednice.

IMG_7504_a_resize

Raniji su povjesničari poput Krčelića i Bedekovića, mnogo hrabriji: nalaze nekog turanskog poglavicu iz 6. stoljeća, Zabrega, ili čaj i starogrčke korijene naselju. Tako ‘Mons Grecensis’ (Brgo Grič) čitaju kao Grčko brdo. Zagrebačkom biskupu blaženom Augustinu Kažotiću dugujemo i danas popularnu legendu o Mandi, djevojci s Manduševca.

IMG_2315_a_resize

Naseljenost grada onemogućava opsežna i temeljita arheološka iskapanja, pa će, do nekog slučajnog otkrića ili nalaza nepoznatih isprava, ostati dosta prostora za hipoteze o nastanku grad i podrijetlu imena Zagreb. U međuvremenu, sve teorije, od Andautonije do djevojke Mande imaju jednako pravo. A prvih 778 godina života Gradeca, kolijevke hrvatske metropole, kao i poldrug stoljeća biskupskog Zagreba koje im prethode, vidljive su na svakom koraku kroz nemjerljivo urbanističko i kulturno blago koje čuva Zagreb.

IMG_4503_a_resize

Facebook Comments