Lijek Aspirin slavi 120 godina otkako je njemački kemičar Felix Hoffman, koji je radio za farmaceutsku tvrtku Bayer, 1897. godine sintetizirao acetilsalicilatnu kiselinu, djelatnu tvar Aspirina.
Aspirin, iako se gotovo automatski vezuje uz glavobolju, njegova je primjena puno šira pa je danas Aspirin temeljna terapija za sprječavanje ponovnog moždanog i srčanog udara, simptomatsko ublažavanje bolova i snižavanje temperature kod prehlade i gripe.
Aspirin također ima svojstvo da onemogućava koagulaciju krvi, jer inhibira tromboksan prostaglandine, koji u normalnim uvjetima vežu molekule trombocita radi pravljenja ugruška na otvorenom ili oštećenim krvnim žilama ili povrijeđenom tkivu. Iz tih razloga se aspirin dugoročno koristi u manjim dozama za prevenciju infarkta miokarda, moždanog udara ili stvaranja krvnih ugrušaka kod osoba koje su izložene tom riziku.
Utvrđeno je da se manje doze aspirina mogu dati neposredno nakon srčanog udara da bi se smanjio rizik od sljedećeg udara ili smrti srčanog mišića.
Aspirin je jedan od najsvestranijih i njastarijih lijekova koji su poznati u medicini.
prigorski.hr
fah