Dronovi koji lete iznad hrvatskih polja da bi skenirali stanje biljke. Ili satelitske snimke koje otkrivaju razvija li se u njoj virus nevidljiv golom oku, piše večernji.hr. I još k tome je kultivar toliko otporan da mu mraz ili suša ne mogu praktički ništa.
Ono što pomalo zvuči kao znanstvena fantastika ili neka daleka budućnost poljoprivrede, u ovim trenucima u začecima je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Tamo dio tima od 47 ljudi trenutačno istražuje različite kultivare na, kako ih kolokvijalno nazivaju, “svemirskim aparatima”, koji imaju mogućnost pomoću sofisticiranih softvera analizirati više od 50 različitih svojstava biljaka ne bi li uočili njihove slabosti te u konačnici stvorili nove kultivare koji će biti otporni na klimatske promjene.
Usto, cilj je aparatima testirati učinkovitost sredstava za zaštitu bilja, gnojiva i biostimulatora. Radi se zapravo o nizu međusobno povezanih aparata čiji je zajednički naziv fenotipizacijska platforma, koja djeluje u sklopu Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja (ZCI CroP-BioDiv), u sklopu istoimenog projekta za koji su dobili 37,5 milijuna kuna, a koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, pri čemu 15 posto dolazi iz nacionalnih izvora.
Cilj im je da oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo postane strateški sektor hrvatske poljoprivrede, a njihov Znanstveni centar vrhunska istraživačka mreža, koja će biti bitan faktor u europskom istraživačkom prostoru. Vodi ga prof. dr. sc. Zlatko Šatović, a istraživanja provode na biljnim vrstama koje su glavne hrvatske poljoprivredne kulture ili ih ovi znanstvenici vide kao potencijal za poljoprivrednu proizvodnju u budućnosti naše zemlje.
Tako postoje timovi koji istražuju kukuruz, pšenicu, soju, vinovu lozu, maslinu, kupusnjače i lukove, grah, dalmatinski buhač i kadulju.