Osnivanje Savjeta mladih Republike Hrvatske kao koordinativnog tijela, predlaže Vlada izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih upućenima u saborsku proceduru sa sjednice u srijedu na kojoj je usvojen i Nacionalni program za mlade za razdoblje 2023. do 2025.
Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za mlade i demografiju Željka Josić istaknula je da se izmjenama zakona želi unaprijediti savjetovanje s mladima u donošenju odluka na lokalnoj i područnoj razini, a novina je osnivanje Savjeta mladih RH kao koordinativnog tijela.
Radi olakšavanja rada savjeta mladih, ali i načina života mladih ljudi, omogućava se i održavanja sjednica savjeta mladih elektroničkim putem, a radi stvaranja boljih uvjeta rada savjeta mladih te davanja podrške u poslovanju udrugama koje rade s mladima omogućava se i jedinicama lokalne i područne samouprave osnivanje centara za mlade.
Također, predlaže se i uvođenje naknade za rad članova savjeta mladih u iznosu od 27 eura.
“Izmjenama i dopunama zakona očekuje se poboljšanje statusa savjeta mladih kod predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave i samih mladih u široj javnosti, kvalitetnija suradnja s jedinicama lokalne i područne samouprave, ali isto tako i poticanje većeg interesa mladih na aktivno sudjelovanje u društvu”, rekla je Josić.
Šest prioritetnih područja Nacionalnog programa za mlade
Nacionalni program za mlade za razdoblje 2023. do 2025. godine sadrži šest prioritetnih područja sa 28 mjera za čiju provedbu je zaduženo pet tijela državne uprave, a ukupna sredstva potrebna za njegovu provedbu iznose 7,9 milijuna eura.
Prioritetna područja programa su rad s mladima, participacija mladih u društvu, obrazovanje mladih, mladi i EU, mladi u ruralnim područjima i zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom korona virusa.
“Nacionalni program za mlade pridonijet će stvaranju poticajnog okruženja za razvoj potencijala i otpornosti mladih radi podizanja kvalitete njihovog života i njihovog optimalnog društvenog uključivanja”, rekla je Josić.
U saborsku proceduru Vlada je uputila i prijedlog zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju koji se usklađuje s odredbama Zakona o visokom obrazovanju i znanstveno djelatnosti te se uspostavlja nadležnost Agencije za znanost i visoko obrazovanje za donošenje popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica za sveučilišne studije na prijedlog Rektorskog zbora te za stručne studije na prijedlog Rektorskog zbora i Zbora veleučilišta.
Propisuje se i nadležnost Agencije za znanost i visoko obrazovanje za utvrđivanje pravnog slijednika visokog učilišta koje više ne djeluje.
“Predloženim zakonom uklonit će se utvrđeni nedostaci i nesukladnost s europskim praksama u dodjeljivanju naziva, posebice u nazivima koje se stječu završetkom stručnih studija diplomske razine u Hrvatskoj”, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Na taj će se način, dodao je, povećati prepoznatljivost hrvatskih kvalifikacija na nacionalnom i europskom tržištu rada i sustavu visokog obrazovanja te olakšati mobilnost studenata i osoba sa diplomom, a ujedno će se osigurati bolja povezanosti i sukladnost hrvatskog sustava visokog obrazovanja s europskim prostorom visokog obrazovanja.
Vlada pokrovitelj 70. obljetnice osnutka Centra za forenzična ispitivanja
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad obilježavanjem 70. obljetnice osnutka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “lvan Vučetić”,
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tim je povodom istaknuo da je Centar jedinstvena forenzička znanstvena ustanova u Hrvatskoj “koja s ponosom nosi ime argentinskog antropologa i kriminalista hrvatskog podrijetla, koji je spoznao vrijednost otisaka prstiju u identifikaciji osoba”. Vučetić je 1902. godine, prvi u svijetu, ustanovio desetoprstnu daktiloskopsku zbirku.
Centar koji nosi njegovo ime je samostalna je ustrojstvena jedinica MUP-a koja korištenjem suvremene tehnologije i primjenom raznovrsnih metoda obavlja forenzičku obradu materijalnog traga i njegovo pretvaranje u materijalni dokaz, u gotovo svim područjima vještačenja i ispitivanja u forenzici.
Uključen je i u međunarodnu razmjenu DNK-a i daktiloskopskih podataka s državama članicama EU te daktiloskopskih podataka s SAD-om.