UPOZNAJMO KRIŽEVCE – Kapelica svetog Florijana

20. ožujka 2020. Autor: prigorski.hr Zanimljivosti UPOZNAJMO KRIŽEVCE – Kapelica svetog Florijana


Iako se nalazi u samom središtu grada, između pošte, robne kuće, Gradske knjižnice (nekadašnjeg Doma JNA), ambulante, te nekadašnje vojarne, ova je kapelica našim sugrađanima gotovo nepoznata. Naravno, osim vanjštine, koja je također proteklih godina temeljito obnovljena i uređena. Gotovo nitko od Križevčana, koje sam proteklih mjeseci, nakon dovršene obnove, pitao, nikad nije bio niti zavirio u ovu kapelicu.

Kapelica Svetog Florijana građena je 1735., o čemu je sačuvana bilješka u kanonskim vizitacijama. U to vrijeme u Križevcima župnikom je Grgur Josip Gašparić, koji u Križevce dolazi godinu ranije iz Kalnika. U Križevcima se zadržao kratko, samo do 1736., nakon čega ga nasljeđuje Andrija Gradinski, opet došavši iz kalničke župe.

Kapelicu na svoj trošak grade građani Križevaca odmah nakon velikog požara koji je poharao grad. Izgrađena je u predgrađu južno od ‘Unutrašnjeg (obzidanog) grada’,  možda baš na mjestu gdje je zbog guste izgradnje požar učinio najviše štete. Na starim vedutama i nacrtima Križevaca kapelica sa grupom kućica koje ju okružuju predstavlja malo izdvojeno prigradsko naselje, koje će tek kasnije širenje grada usisati u urbanu jezgru. Modernijom organizacijom prometa, negdje od početka 20. stoljeća, kapelica se našla uz samu prometnicu Zagreb – Koprivnica, koja je ranije išla drugačijim smjerom.

Oltar posvećen titularu kapelice, svetom Florijanu, nastao je 1739., što je utvrđeno kronogramom natpisom, kojeg je otkrila posljednja obnova: ‘soLVe preCor MastIs CVnCtos fLorIane faVILLIs qVI tIbI saCrar Vni hoC pIetatIs opVs’ (=1739). Oltar je malo remekdjelo pokrajinskog baroka, kojeg izvodi domaća radionica, vjerojatno djelujuća u samom gradu (istraživanje je u tijeku).

U donjoj razini retabla nalazi se središnja slika svetog Florijana, rad najvećeg baroknog slikara na ovim prostorima, Ivana Krstitelja Rangera. Lijevo i desno pored njega dva su sveca u legionarskim odorama, mučenici Ivan i Pavao. Oba sveca zaštitnici su od grmljavina i oluja. Budući da je grom najčešći uzročnik požara, oba se sveca često pojavljuju na oltarima u kombinaciji sa svetim Florijanom. U gornjoj razini, atici, oltara, nalazi se manja slika svete Lucije, rad znatno slabije kakvoće od glavne slike. Mali kipovi svetica lijevo i desno, nemaju prepoznatljive atribute, no moglo bi se raditi o Katarini i Barbari.

Oltar je opremljen lijepim kartušama sa tekstovima za čitanje, raspelom i svijećnjacima. Posebna je vrijednost ovog oltara potpuna očuvanost originalnog inventara, koja je ponovo došla do izražaja ovom obnovom. Kada sam prije desetak godina provi puta fotografirao ovaj oltar, u dobrom je stanju bila jedino oltarna slika koja je bila obnovljena. Kako bismo jasno vidjeli vrijednost ove obnove, priložio sam za usporedbu i te ranije fotografije, ali i jednu fotografiju iz fototeke Gradskoga muzeja Križevci.

Facebook Comments